Već mjesecima traju poteškoće u prikupljanju povratne ambalaže. Građani zbog toga ostaju bez povratne naknade od 10 centi po boci, a stvaraju se i ilegalna smetlišta. Iz Fonda za zaštitu okoliša krivnju vide u samim trgovcima te im šalju i inspekciju
Tijekom srpnja diljem Hrvatske je bio obustavljen otkup staklene ambalaže za koju građani mogu dobiti povratnu naknadu od 10 centi po komadu. Tada je uzrok problema bila činjenica da jedna od tvrtki za obradu stakla nije zadovoljila nove uvjete protupožarne zaštite, propisane Pravilnikom o gospodarenju otpadom, zbog čega je ostala bez dozvole. No, čini se da problem traje i dalje.
Zamjenik gradonačelnika Ogulina, Daniel Vukelja već mjesecima upozorava da na području njegova grada i okolnih mjesta, trgovine više uopće ne primaju staklenu i plastičnu ambalažu. Unatoč tomu što je od Fonda za zaštitu okoliša dobio objašnjenje da sustav funkcionira te da su svi dionici podmireni i rade u skladu s propisima, on svjedoči drugačijoj situaciji na terenu.
"Prema brojnim komentarima građana, kao i informacijama koje sam osobno dobio, trgovački centri u Ogulinu ne primaju povratnu ambalažu. Većina trgovina ne prima ni PET ambalažu ni staklo, a jedini trgovački lanac u gradu preuzima PET ambalažu, ali ne prihvaća staklene boce. Sustav povratne naknade stoga u praksi ne funkcionira, čime su građani uskraćeni za mogućnost povrata ambalaže, a time i naknade koja im pripada", rekao je Vukelja za Večernji dodavši da zbog toga prijeti stvaranje ilegalnih deponija otpada.
vezane vijesti
Aktivirao se i Državni inspektorat
Iz Fonda za zaštitu okoliša, pak, krivicu prebacuju na trgovine. Ističu da je tvrtka za prikupljanje stakla u međuvremenu dobila novu dozvolu, pa je s te strane sve u redu. No, zbog zastoja u prikupljanju ambalaže i neisplaćivanja naknade, u nekim slučajevima je morao intervenirati i Državni inspektorat.
"Od početka lipnja do sredine rujna provedene su kontrole na 1203 prodajna mjesta, od čega je utvrđeno da u 128 slučajeva trgovine povremeno nisu preuzimale staklenu, a dio njih povremeno nije prihvaćao ni ostalu ambalažu. U slučajevima gdje su trgovine neopravdano građanima uskraćivale isplatu povratne naknade ili su ograničili vrijeme preuzimanja ambalaže, Fond je reagirao pismenim putem i tražio usklađenje prodavatelja s ugovornim i zakonskim obvezama. Ako trgovine nisu uskladile svoje poslovanje s pozitivnim propisima, Fond je zatražio inspekcijski nadzor Državnog inspektorata", objasnila je Lidija Tošić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Sve trgovine veće od 200 kvadrata i osobe koje upravljaju reciklažnim dvorištem dužne su preuzimati plastičnu, metalnu i staklenu ambalažu pića od 0,2 do tri litre koja ima oznaku "povratna naknada" te za svaki komad ambalaže isplatiti povratnu naknada od 10 centi.
Opravdanja nisu prihvatljiva
Tošić dodaje da izgovori kako trgovine nemaju dovoljno djelatnika, da im se pokvario stroj za ambalažu ili da je mogu preuzimati samo nekoliko sati u danu nemaju uporište u zakonu i kao takvi nisu prihvatljivi.
"Fond će i dalje nastaviti s kontinuiranom kontrolom otkupnih mjesta i reagirati prema potrebi. Fondova Služba za nadzor kontinuirano kontrolira prodajna mjesta te po potrebi podnosi prijavu za provođenje inspekcijskog nadzora. U ovoj i prošloj godini provedena je kontrola 286 prodajnih mjesta diljem Hrvatske. Prodavatelji koji nakon intervencije Fonda i dalje nisu vršili otkup prijavljeni su Državnom inspektoratu", dodaju iz Fonda.
