'Ekranizam označava štetnost koju ekrani mogu imati na neurokognitivni razvoj, posebice kod djece. U kontekstu djece najviše se koristi taj pojam i vezan je uz količinu vremena koju djeca provode pred ekranima. Problemi oko gledanja televizije su se počeli javljati sa pojavom kabelske televizije i sa zapravo velikim brojem kanala gdje se onda jako puno 'scrollalo' i stalno se je moglo gledati televiziju i naći nešto zanimljivo. To zapravo možemo sad povezati sa ovim izazovima današnjih tehnologija gdje mi u 'ekranizmu' imamo neprestane podražaje nekih novih, vrlo kratkih sadržaja koji utječu na lučenje dopamina i zapravo na neki način nas potiču da stalno i kontinuirano ponavljamo te radnje', tumači Ricijaš, a prenosi HRT.

Ricijaš podsjeća kako bi u skladu s nedavnim izvješćem Europskog parlamenta automatsko reproduciranje sadržaja i beskonačno skrolanje trebalo biti ugašeno.

Stručnjak skreće pozornost na činjenicu da prekomjerno sjedenje pred ekranima uzrokuje manjak razvoja motoričkih sposobnosti djece kroz igru i boravak vani u prirodi, što može imati negativne posljedice na razvoj.

'Vidimo sve više odgađanja upisa djece u prvi razred zato što nisu dovoljno motorički spremna, zapravo govori i o tome da se nešto i u njihovom kognitivnom razvoju također nedovoljno razvije', zaključio je.

Prema istraživanju Poliklinike za zaštitu djece i mladih grada Zagreba, 40 posto djece provodi već prvi rođendan uz mobitel i tablet, dok se s dvije godine starosti djeteta taj broj penje na 79 posto.

'Znam za te rezultate toga istraživanja, i meni je to izuzetno žao čuti, zato što su preporuke na svjetskoj razini vrlo jasne. Do druge godine života preporuka je nula sati. Dakle, bez izloženosti tabletima i mobitelima. Od treće godine se dozvoljavaju određeni kraći boravci, ali do druge godine života idealno je da je to nula', naglasio je.