OTKAZAN POSJET

'Gluhi telefoni' između Zagreba i Kijeva

05.11.2013 u 14:12

Bionic
Reading

Premijer Zoran Milanović neočekivano je, samo dan prije odlaska, otkazao službeno putovanje u Ukrajinu, gdje je, prema pisanju tamošnjih medija, trebao potpisati memorandum o razumijevanju između Hrvatske, Mađarske i Ukrajine, za gradnju plinovoda od LNG terminala na Krku do Ukrajine. Umjesto njega u Ukrajinu idu ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.

Premijer je trebao boraviti u Ukrajini dva dana i pritom se susresti s predsjednikom Viktorom Janukovičem i premijerom Mykolov Azarovim i sudjelovati na Regionalnom zasjedanju Svjetskog gospodarskog foruma 'Strateški dijalog za budućnost Ukrajine'.

Iz Ureda za odnose s javnošću hrvatske Vlade objašnjavaju da premijer nije otputovao u Ukrajinu jer nisu uspjeli uskladiti termine oko bilateralnih sastanaka s najvišim ukrajinskim dužnosnicima. Također naglašavaju da potpisivanje memoranduma uopće nije bilo predviđeno, jer se radi o tripartitnom ugovoru u kojem još sudjeluje i Mađarska.

Da nešto ne valja u komunikaciji na relaciji Kijev - Zagreb, govori i izjava premijera Milanovića od 25. listopada u Bruxellesu koji je još tada tvrdio da ugovor neće biti potpisan u Kijevu, jer to ne želi mađarska strana. 'To je trebalo biti potpisano danas u Bruxellesu, ali ne znam zašto ukrajinski premijer nije došao', rekao je tada premijer Milanović. Hrvatska strana navodi da će sve biti potpisano na sastanku Europskog vijeća u Vilniusu u Litvi.

Ukrajina već dulje vrijeme trpi žestok diplomatski bullying Moskve jer namjerava potpisati trgovinski sporazum s Europskom unijom. Ali to nije sve. Kao što je tportal.hr već pisao, Moskva je nezadovoljna i s namjerama Ukrajine da s Hrvatskom sklopi posao oko dovoza jeftinog plina s Krka, jer joj tako izbijaju batinu iz ruku. No, kao što je poznato, projekt LNG terminala na dugom je štapu, a i potpisivanje memoranduma očito zapinje.

Projekt povezivanja budućeg LNG terminala na Krku s postojećim plinovodima, s odvojcima prema Sloveniji, Italiji i Mađarskoj, nalazi se na popisu 250 prioritetnih energetskih projekata od zajedničkog europskog interesa Europske komisije što bi se trebalo realizirati do 2017. godine.