PRORAČUN ZA 2013.

Francuzi prisiljeni na povijesno stezanje remena

  • Autor: Joško Tomasović
  • Zadnja izmjena 01.10.2012 16:50
  • Objavljeno 01.10.2012 u 16:50
Pierre Moscovici

Pierre Moscovici

Izvor: Reuters / Autor: reuters

Plan za francuski proračun 2013, predstavljen u petak vijeću ministara, a potom i javnosti, već se sad, i prije samog parlamentarnog usvajanja, naziva 'povijesnim stezanjem remena'. Naime, u okviru europskih strategija i obećanja europskim partnerima nominalni cilj Francuske je smanjiti javni deficit na tri posto BDP-a do kraja iduće godine

Prema vladinim izvorima, taj cilj je imperativ kako bi se zadržalo povjerenje tržišta te obuzdao rast kamata, koji je niz europskih zemalja već doveo do ozbiljnih dužničkih problema. Stoga su predložene najrestriktivnije mjere u nekoliko posljednjih desetljeća kojima se planira već u sljedećoj godini uštedjeti oko 30 milijardi eura.

No čak i uz paket novih poreznih mjera, izglasanih već u srpnju, cilj o smanjenju deficita održiv je samo ako rast u sljedećoj godini bude iznosio oko 0,8 posto. A na toj se točki bitno razilaze ekonomski analitičari i vladini dužnosnici.

S jedne strane, analitičari tvrde da je taj cilj čak i kontraproduktivan, naime, u periodu visoke stope nezaposlenosti i zapravo neznatnog ekonomskog rasta rezanje javnih financija samo bi moglo održati začarani krug štednja-recesija. Zatim, tvrde da bi zbog pretjeranog optimizma o smanjenju deficita proračun u idućoj godini mogao otrpjeti nove intervencije. Naime, francuski javni dug je prema službenim statistikama prešao s 64,2 posto BDP-a u 2007. na 91 posto BDP-a krajem lipnja 2012, premašivši procjenu vlade od 90,6 posto za kraj 2013, a plaćanje kamata na taj dug predstavlja golemi teret javnim financijama.

Kao glavni argument vlada, na čelu s premijerom Ayraultom, tvrdi da su sve mjere kojima je pribjegla socijalno utemeljene. Naime, većina novih poreza, koji bi trebali donijeti 20 od 30 planiranih milijardi eura, usmjerena je ili prema velikim tvrtkama ili prema imućnijem sloju, a srednji se sloj nastoji poštedjeti novih nameta. Tako će biti uveden novi porez od 45 posto za one s prihodima iznad 150.000 eura godišnje, podignut će se porez na imovinu, a zvučna mjera superporeza od 75 posto na prihode iznad milijun eura bit će uvedena na simboličko trajanje od dvije godine.

No iza te socijalne osjetljivosti nalazi se niz potencijalnih novih mjera, koje se zasad uopće ne spominju u govorima ministara, a koje bi mogle dodatno ugroziti već posrnuli srednji sloj čija je kupovna moć od početka krize značajno opala. Naime zbog rebalansa financija ili zbog mogućeg poticanja rasta, mjere kao što su poskupljenje socijalnih davanja ili povećanje poreza na dodanu vrijednost nisu isključene za kraj godine, a njima će upravo srednji sloj biti najviše pogođen.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi