Iz Građanske inicijative ‘Mjesto koje hoće živjeti’ stoga traže odgovor na pitanje kako se Salonit može službeno voditi kao sanirana lokacija ako Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, prema njihovim tvrdnjama, nije dokazao da su predviđeni radovi doista obavljeni.

Saborski Odbor za zaštitu okoliša svojedobno je zadužio resorno ministarstvo da hitno provede sanaciju tvornice, Sportsko-rekreacijskog centra Kava i odlagališta Mravinačka kava. Vranjičani sada pitaju jesu li nadležnim tijelima ikada dostavljena izvješća koja bi potvrdila kako su radovi provedeni.

‘Je li taj isti Fond dostavio Odboru za zaštitu okoliša Hrvatskog sabora izvješća o provedenom građevinskom i stručnom nadzoru koji je izvršen nad sanacijom na lokacijama tvornice Salonit u Vranjicu, Sportsko-rekreacijskog centra Kava u Vranjicu te odlagališta Mravinačka kava?

Je li inspekcija Ministarstva zašite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva provela nadzor nad izvođenjem ‘sanacije’ u tvornici Saloni?

Je li proveden nadzor Ministarstva pravosuđa zbog stečajnog postupka koji traje od 2006. do danas?

Zašto Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi ne dostavlja godišnje izvješće o praćenju pobola od bolesti uzrokovanih zbog izloženosti azbestu?!’, pitaju Vranjičani.

Ne mogu do odgovora

Navode da konkretne odgovore nisu dobili ni nakon zahtjeva za pristup podacima o broju oboljelih i umrlih od bolesti povezanih s azbestom u Vranjicu. Obraćali su se liječnici opće prakse, Nastavnom zavodu za javno zdravstvo, Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, Državnom zavodu za statistiku i Ministarstvu zdravstva. Tvrde da je stvaran broj umrlih od mezotelioma zastrašujući te da se skriva od javnosti.

Posebno problematiziraju stanje unutar samog tvorničkog kruga. Prema projektu sanacije, objekti sagrađeni od materijala koji sadrže azbest trebali su biti srušeni, a tadašnji ravnatelj Fonda Vinko Mladineo javno je najavljivao takve radove. Inicijativa, međutim, upozorava da se derutne hale pune azbesta danas koriste za ilegalnu brodogradnju.

‘Zašto prostor tvornice Salonit i dalje stoji nesaniran, a službeni izvještaji su da je sanacija odrađena?

U krugu tvornice golema količina opasnog otpada

Pri samom obilasku kruga tvornice na svakom koraku je vidljiva ogromna količina opasnog otpada i objekti od azbesta’, poručuju.

Zbog zatečenog stanja traže jasno objašnjenje što je sanacijom zapravo bilo obuhvaćeno. Posebno ih zabrinjavaju novije tvrdnje prema kojima projekt sanacije tvorničkog kruga nije ni postojao, nego je proveden samo odvoz materijala.

‘S obzirom na stanje kruga tvornice Salonit, ne možemo, a da se ne zapitamo na koji način je odrađena ‘sanacija’ odnosno, po novim izjavama uopće nije odrađena.

Zašto se tek sada navodi da projekt sanacije samog kruga tvornice nije ni postojao nego je samo odrađen odvoz materijala?

Otvorena 'Pandorina kutija'

Evidentno je da se radi o otvaranju ‘Pandorine kutije’, ali činjenično stanje je da mi i dalje udišemo zagađeni zrak i živimo u azbestu’, naglašavaju iz Vranjica.

Dodaju da se stanje do danas nije promijenilo te da se azbest i proizvodi koji ga sadrže ne odlažu, ne zbrinjavaju i ne saniraju u skladu sa zakonom. Zato zahtijevaju da se područje bivše tvornice Salonit proglasi crnom točkom onečišćenja okoliša.

Takav status, podsjećaju, mogu dobiti bivše tvornice i pogoni koji su nakon prestanka rada ostavili teško onečišćen okoliš i opasan tehnološki otpad, osobito kada postoji izravna opasnost za zdravlje ljudi i potreba za hitnom sanacijom.

‘Zašto područje tvornice Salonit nije proglašeno crnom točkom? Bivša tvornica Salonit jest visoko zagađena azbestom i nužno je proglašenje crnom točkom! Slijedom svega navedenog pozivamo sve institucije da što žurnije pristupe ovom problemu’, poručuju iz Građanske inicijative ‘Mjesto koje hoće živjeti'.