U tijeku su novi prijepori oko načina trošenja sredstava EU-a za naoružanje, a uoči sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a sve se više raspravlja o povećanju obrambenih izdataka.

Najveće članice EU-a sukobljavaju se oko toga u kojoj mjeri proizvođačima oružja izvan EU-a treba dopustiti sudjelovanje u planiranoj obrambenoj kreditnoj shemi, vrijednoj 150 milijardi eura, a koju financira proračun Unije, prenosi Financial Times.

Naime EU nastoji ubrzati ponovno naoružavanje kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu i prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa da bi, ako EU ne poduzme korake, SAD mogao povući svoja sigurnosna jamstva europskom kontinentu.

Prijedlog pod nazivom 'SIGURAN'

Prema prijedlogu Europske komisije pod nazivom 'SIGURAN', plan je omogućiti zajmove za kapitalna ulaganja u oružje, ali uz ograničenje da zemlje izvan EU-a mogu sudjelovati s najviše 35 posto vrijednosti svakog pojedinog ugovora – osim ako ne sklope službene obrambene sporazume s Unijom.

No Francuska se zalaže za dodatna ograničenja koja bi suzila prostor za strane podizvođače: maksimalno 15 posto vrijednosti ugovora smjelo bi biti dodijeljeno kompanijama iz trećih zemalja. Tu su informaciju za FT potvrdila tri diplomata i službenika.

Takav francuski prijedlog previše je restriktivan za neke članice, uključujući Italiju, Njemačku i Poljsku, čije obrambene industrije održavaju čvrsta partnerstva s britanskim, turskim, američkim i korejskim izvođačima. Stoga raste zabrinutost da se ključni obrambeni projekti u tim državama možda neće kvalificirati za zajmove EU-a ako se prihvati francuski prag.

Dugogodišnja rasprava oko pristupa

Ova napetost najnoviji je odraz dugogodišnje rasprave između pristupa Pariza, koji naglašava 'stratešku autonomiju' i samodostatnost u obrani, te pristupa drugih velikih gospodarstava EU-a, koja se zalažu za učinkovitost, brzinu i niže troškove oružja – bez obzira na njegovu zemlju podrijetla.

Poljska, koja trenutno predsjeda Vijećem EU-a i ima ulogu posrednika, planira sljedećih dana predstaviti novi kompromisni prijedlog, s ciljem postizanja dogovora do kraja mjeseca.

'Moramo osloboditi 150 milijardi eura za ulaganja u obranu – to je apsolutni prioritet', izjavio je jučer poljski ministar financija Andrzej Domański, nakon razgovora s kolegama iz 26 članica EU-a. 'Optimistični smo i vjerujemo da ćemo tijekom poljskog predsjedanja uspjeti postići konsenzus o ovom važnom pitanju – nadamo se već u svibnju.'

Danas neformalni sastanak NATO-a u Turskoj

Danas se u turističkom središtu Antalyji u Turskoj održava neformalni sastanak ministara vanjskih poslova NATO-a. No zbog pojačanog američkog pritiska na saveznike da povećaju obrambenu potrošnju atmosfera će biti daleko od opuštene.

Trump je zatražio od članica NATO-a da najmanje pet posto svog BDP-a ulažu u obranu, što je značajan skok u odnosu na dosadašnji cilj od dva posto. Tijekom svog prvog mandata prijetio je čak i povlačenjem SAD-a iz tog saveza ako članice ne povećaju ulaganja.

Do sada je samo jedna članica, Poljska, blizu tog novog cilja – ove godine ulaže 4,7 posto BDP-a. SAD, sa svojih 2,9 posto, također ne doseže traženi prag, a osam članica NATO-a i dalje ne doseže ni trenutni cilj od dva posto.

Ovaj sastanak bit će drugačiji

'Nemojte se zavaravati – ovaj sastanak ministara bit će drukčiji', izjavio je jučer američki veleposlanik pri NATO-u, Matthew Whitaker. 'Svi ste čuli pozive predsjednika i potpredsjednika da članice prihvate novi plan ulaganja od pet posto BDP-a. Očekujemo da ćemo ovaj tjedan saznati više detalja o tome kako saveznici planiraju to ostvariti.'

Skup u Antalyji posljednji je ministarski sastanak prije glavnog NATO-va samita koji će se sljedećeg mjeseca održati u Haagu. 'Od saveznika tražimo da ulažu u svoju obranu kao da to zaista ozbiljno misle… želimo da naši europski partneri budu sposobniji i da djeluju kao ravnopravni saveznici', poručio je Whitaker.

Iako se očekuje da će se politički dogovor o cilju od pet posto dosta lako postići, ostaju ključna pitanja: kako će se ta potrošnja izračunavati i hoće li NATO-ovi kriteriji biti redefinirani da bi uključivali i širi spektar obrambenih troškova.

Whitaker je napomenuo da SAD nema ništa protiv toga da se u obrambenu potrošnju ubroje stavke poput vojne mobilnosti, ključne infrastrukture ili kibernetičke sigurnosti – ali uz isticanje jasnog ograničenja: 'To mora imati jasnu poveznicu s obranom i ne smije postati vreća bez dna u koju se može ubaciti što god kome padne na pamet.'