Početkom ožujka pripadnici španjolske Nacionalne policije pretraživali su šumsko područje u blizini Marbelle u potrazi za skrovištem kokaina, kada je došlo do oružanog obračuna i potjere. Dileri droge, koji su bili prerušeni u policajce, otvorili su vatru na službenike iz automatskog oružja. U vozilima osumnjičenih kasnije su pronađeni i kalašnjikovi AK-47, kao i drugo vojno naoružanje.

Policija navodi da takvi incidenti više nisu izolirani slučajevi te da se tijekom gotovo svakodnevnih akcija zapljenjuje teško oružje i vojno streljivo, piše Deutsche Welle.

'Ne možemo se braniti'

Za policijske službenike na terenu to predstavlja sve veći sigurnosni izazov. Policajac Óscar Sánchez upozorava na neravnotežu između opreme policije i kriminalnih skupina:

'Kao obična policija ne možemo se braniti od ove vrste ratnog oružja. Mi raspolažemo samo standardnim pištoljima', kaže Sánchez.

Na terenu se, prema njegovim riječima i drugim istražiteljima, sve češće pronalazi i NATO standardno streljivo, što dodatno zabrinjava sigurnosne službe. 'Narko-bande koriste ovu vrstu streljiva. Ono dolazi iz Istočne Europe, iz rata u Ukrajini', tvrdi Sánchez.

Slične sumnje iznosi i Agustín David Domínguez, predstavnik sindikata u španjolskoj policiji Guardia Civil, koji upozorava na problem praćenja porijekla: 'Oružje uglavnom ne možemo identificirati prema podrijetlu, ali streljivo je lakše pratiti, a ono često potječe iz rata u Ukrajini.'

Te tvrdnje zasad nisu neovisno potvrđene.

Sumnje na crno tržište i ratni višak oružja

Tema je otvorila širu europsku raspravu o tome može li oružje isporučeno Ukrajini ili izgubljeno u ratnim uvjetima završiti na crnom tržištu u EU.

Stručnjak za oružje Marco Pohlers, bivši pripadnik njemačke specijalne jedinice KSK, analizirao je zaplijenjeno naoružanje i upozorio na mogućnost da dio oružja potječe iz ratnih zona: Na fotografijama objavljenima u medijima s racije u Mađarskoj iz srpnja 2022. identificirao je moderniziranu rusku jurišnu pušku AK-47. 'To je oružje definitivno namijenjeno vojnom tržištu', kaže Pohlers.

Prema njegovoj procjeni, takvo je ratno oružje trenutačno najlakše nabaviti u Ukrajini, primjerice od poginulih vojnika. Kalašnjikov AK-47 standardna je jurišna puška bivših zemalja Istočnog bloka i proizvedena je u milijunima primjeraka. Saveznici Ukrajine isporučivali su je i tijekom prvih dana rata. Mnoge od tih pušaka, tvrdi on, na početku rata nisu bile adekvatno evidentirane pa su neke završile u ilegalnoj prodaji.

Upozorenja iz EU i NATO struktura

Europske institucije upozoravale su na rizike gotovo odmah nakon početka rata u Ukrajini. Europol je već 2022. godine naveo da je 'ilegalna trgovina već počela i da bi mogla dodatno porasti'.

Slična upozorenja stigla su i iz Frontexa, čiji je tadašnji zamjenik direktora istaknuo: 'U Ukrajini trenutačno postoji gotovo neograničen pristup ratnom oružju. Polazimo od toga, a postoje i prvi pokazatelji da kriminalci to oružje krijumčare u Europsku uniju.'

Prema sigurnosnim procjenama, ratne zone s velikim količinama oružja uvijek predstavljaju potencijalni izvor za ilegalno tržište, osobito kada je kontrola otežana.

Stručnjaci: ključan problem – nedostatak kontrole i baze podataka

Sigurnosni analitičari ističu da je glavni problem nepostojanje jedinstvenog europskog sustava za praćenje oružja i serijskih brojeva. Stručnjak za terorizam Hans-Jakob Schindler smatra da države izbjegavaju priznati puni opseg problema.

'Nijedna vlada koja šalje oružje u zonu sukoba ne želi priznati da se njezino oružje koristi za nešto drugo osim za svrhu za koju je isporučeno', kaže.

Dodaje da iskustva iz ranijih sukoba pokazuju kako velike količine oružja u nestabilnim područjima brzo postaju dostupne kriminalnim mrežama.

Europske institucije pritom navode da razmjena podataka o oružju među državama članicama nije dovoljno usklađena, što otežava usporedbe i istrage. Procjenjuje se da u Europi cirkulira oko 35 milijuna ilegalnih komada oružja, dok su službene baze podataka i registri tek djelomično popunjeni.

BKA: praćenje oružja i dalje ograničeno

Njemački Savezni kriminalistički ured (BKA) potvrdio je da istražitelji često imaju problema s identifikacijom porijekla oružja.

'Zbog nedostatka oznaka i nepotpunih registara, praćenje podrijetla vatrenog oružja znatno je otežano', navodi BKA.

Zbog toga se istražitelji oslanjaju na kombinaciju internih baza, međunarodne suradnje i javno dostupnih podataka, što često nije dovoljno za precizno utvrđivanje rute oružja.

Konstantin von Notz, stručnjak Zelenih za sigurnosna pitanja u Bundestagu, zbog toga traži od njemačke vlade da ubrza razvoj zajedničkih europskih baza podataka. Kao primjer navodi Nizozemsku. Tamo je razvijen poseban sustav, takozvana „crna kutija" (Black Box), pomoću kojega istražitelji mogu provjeriti serijske brojeve i dobiti jasan odgovor je li određeno oružje isporučeno Ukrajini – jednostavno „da" ili „ne", što predstavlja polazišnu točku za daljnju istragu.

Međutim, nizozemski stručnjaci za oružje, poput policajca Richarda Martensa, smatraju da bi uvođenje takvog sustava na razini cijele Europe bilo vrlo teško. 'U ovom trenutku nismo u mogućnosti izgraditi takvu bazu podataka', kaže Martens.