Prijedlog Europske komisije za sljedeći proračun EU-a „mrtav je po dolasku“, izjavio je nizozemski ministar financija Eelco Heinen u razgovoru s Paolom Tammijem, dok glavni gradovi članica ulaze u, po svemu sudeći, dvogodišnje nadmudrivanje oko zajedničkog proračuna, prenosi Financial Times.

Podsjetimo, Komisija je u srpnju predložila proračun od 2 bilijuna eura za razdoblje 2028.–2035., što je znatno povećanje u odnosu na sadašnjih 1,2 bilijuna eura. No, dužnosnici EU-a tvrde da je, kada se uračuna inflacija, riječ o manjem stvarnom rastu. Trenutni proračun čini 1,13 posto nacionalnog dohotka bloka, dok bi novi prijedlog iznosio 1,26 posto.

Nizozemska se tvrdo postavila

Nizozemska se od početka postavlja tvrdo. Prema Heinenovim riječima, prijedlog bi značio dodatnih 5 milijardi eura godišnje koje bi nizozemski porezni obveznici morali izdvajati za Bruxelles. „U trenutku kada su svi naši nacionalni proračuni pod pritiskom zbog potrebe za većim izdvajanjima za obranu“, rekao je, „jednostavno nije moguće tražiti od država članica da troše više kroz proračun EU-a.“

To, istini za volju, i nije iznenađenje. Nizozemska je neto uplatitelj u zajedničku blagajnu. Dakle, zemlja daje više nego što iz nje dobiva. Također je i članica tzv. „štedljive četvorke“ (uz Austriju, Dansku i Švedsku), koja se već desetljećima protivi rastu potrošnje EU-a.

„Ovo je proračun koji, po mojem mišljenju, troši više, iako bismo trebali trošiti pametnije“, dodao je Heinen. A za njega to znači ulaganje u „obranu, inovacije i migracije“ uz istovremeno traženje ušteda na drugim stavkama.

Argumenti za i protiv

Zagovornici prijedloga tvrde da se upravo radi o „pametnijem trošenju“. Povećanje proračuna, objašnjavaju, rezultat je potrebe da se otplati zajednički dug nastao zbog financiranja oporavka nakon pandemije Covid-19, ali i da se stvore novi instrumenti poput „fonda za konkurentnost“ vrijednog 409 milijardi eura. Taj bi fond trebao poduprijeti strateške industrijske prioritete i – barem u teoriji – potaknuti snažniji gospodarski rast.

Osim toga, Komisija predlaže radikalno pojednostavljenje strukture proračuna. Broj programa potrošnje smanjio bi se s 52 na 16, što bi omogućilo fleksibilniju preraspodjelu sredstava tijekom sedmogodišnjeg razdoblja.

Danska, koja do kraja godine predsjeda Vijećem EU-a, najavila je da će se prvo usredotočiti na dogovor oko nove strukture, a tek potom na konkretne brojke.

Ključ je u ravnoteži

Ipak, nakon toga slijedi ozbiljno računanje. Komisija će morati uvjeriti i „štedljive zemlje“ – Nizozemsku, Finsku, Austriju, Švedsku i Njemačku – i one s napetim javnim financijama poput Francuske.

U konačnici, ključ je pronaći ravnotežu između traženja dodatnih resursa i njihove preraspodjele prema novim prioritetima, ali tako da se sve članice osjećaju obuhvaćenima.

„Fokus je na inovacijama i sigurnosti, a upravo to smatram dvama pravcima u kojima bi Europska unija trebala ići“, naglasio je Heinen.