trovanje planeta

Duhanska industrija jedan od najvećih zagađivača okoliša - Samo se u opušcima nalazi 7000 kemikalija

  • Autor: I.V./Hina
  • Zadnja izmjena 31.05.2022 09:57
  • Objavljeno 31.05.2022 u 09:57
Ilustracija

Ilustracija

Izvor: Profimedia / Autor: CRISTINA PEDRAZZINI / Sciencephoto

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u svojem novom izvješću o posljedicama pušenja upozorava da ono ne predstavlja samo golemu štetu po zdravlje pojedinaca nego je i jedan od najvećih svjetskih zagađivača okoliša, zbog brda otpada i utjecaja na globalno zatopljenje

Svake godine proizvodnja i potrošnja duhana rezultira gubitkom više od 8 milijuna života, 600 milijuna stabala, 200.000 hektara zemlje i 22 milijarde tona vode te se u Zemljinu atmosferu ispušta oko 84 milijuna tona ugljičnog dioksida (CO2), stoji u novome izvješću WHO-a pod nazivom "Duhan: trovanje našeg planeta", objavljenom u utorak na Svjetski dan bez duhana.

Organizacija je pozvala na odgovornost duhansku industriju te je optužuje da utječe na krčenje šuma, zbog čega se zemlja i voda u siromašnim zemljama manje koriste za proizvodnju hrane. Istodobno nastaju gomile plastičnoga i kemijskog otpada. Premda je štetan utjecaj duhana na zdravlje otprije dobro dokumentiran, jer pušenje svake godine uzrokuje više od osam milijuna smrtnih slučajeva diljem svijeta, izvješće je fokusirano na šire posljedice koje duhanska industrija ima na okoliš.

Rezultati su 'prilično poražavajući', rekao je AFP-u Ruediger Krech, direktor za promicanje zdravlja WHO-a, nazvavši duhansku industriju 'jednim od najvećih poznatih zagađivača'. 'Ugljikov otisak industrije iz proizvodnje, obrade i transporta duhana jednak je jednoj petini CO2 što ga godišnje proizvede industrija komercijalnih zrakoplovnih prijevoznika, a to dodatno pridonosi globalnom zatopljenju', upozorava se u izvješću. Duhanski proizvodi sadrže više od 7000 otrovnih kemikalija koje se ispuštaju u okoliš nakon što se odbace opušci, rekao je Krech.

Četiri i pol bilijuna opušaka

Istaknuo je da svaki od oko 4,5 bilijuna opušaka koji svake godine završe u oceanima, rijekama, na pločnicima ili na plažama može zagaditi 100 litara vode, dodavši da trošak čišćenja odbačenih duhanskih proizvoda gotovo uvijek snose porezni obveznici, a ne duhanska industrija.

Procijenjeno je da četvrtina svih uzgajivača duhana oboli od takozvane 'bolesti zelenog duhana', odnosno trovanja nikotinom koji se apsorbira kroz kožu, a poljoprivrednici kojima po čitave dane kroz ruke prolazi lišće duhana, konzumiraju jednaku količinu nikotina koju nalazimo u 50 svakodnevno popušenih cigareta, rekao je Krech. To posebno zabrinjava u slučaju brojne djeca koja rade u industriji uzgoja duhana. "Zamislite samo jednog 12-godišnjaka koji je izložen štetnome učinku nikotina iz 50 cigareta dnevno", kazao je Krech. Većina duhana uzgaja se u siromašnijim zemljama, gdje često nedostaje i vode i obradivih površina. Ondje se na obradivim površinama nerijetko umjesto hrane uzgaja duhan, stoji u izvješću. Usto je uzgoj duhana odgovoran za oko pet posto globalnog krčenja šuma, što rezultira crpljenjem dragocjenih vodnih resursa.

Duhan i zagađenje plastikom

Istodobno prerada i transport duhana čine znatan udio u globalnoj emisiji stakleničkih plinova - na njih otpada petina ugljikova otiska svjetske zračne industrije. WHO upozorava i da proizvodi poput e-cigareta znatno pridonose globalnom zagađenju plastičnim otpadom. Filteri za cigarete sadrže mikroplastiku, sitne fragmente otkrivene u svim oceanima svijeta, čak i na dnu najdublje brazde ​​na svijetu te predstavljaju drugi najveći oblik onečišćenja plastikom u svijetu, stoji u izvješću. WHO ističe i da, unatoč marketingu duhanske industrije, nema dokaza po kojima e-filteri pružaju bilo kakve dokazane zdravstvene prednosti u odnosu na pušenje nefiltriranih cigareta.

Agencija UN-a pozvala je kreatore politika u svijetu da filtere za cigarete smatraju plastikom za jednokratnu upotrebu i da razmotre zabranu njihove upotrebe. WHO smatra neoprostivim i to što porezni obveznici diljem svijeta pokrivaju goleme troškove čišćenja nereda koji ostaje nakon korištenja proizvoda duhanske industrije. Za to Kina svake godine izdvaja oko 2,6 milijardi dolara, a Indija oko 766 milijuna dolara, dok Brazil i Njemačka plaćaju po 200 milijuna dolara za čišćenje odbačenih duhanskih proizvoda, stoji u izvješću. WHO inzistira na tomu da bi više zemalja u svijetu trebalo slijediti takozvano načelo 'zagađivač plaća', po uzoru na Francusku i Španjolsku. 'Industrija mora platiti za nered koji stvara i ostavlja za sobom', smatra Krech.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!