RUSKI VELEPOSLANIK

Doznali smo: Što Hrvatska kaže na prijetnje Anvara Azimova?

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 06.09.2016 18:23
  • Objavljeno 06.09.2016 u 18:23
Anvar Azimov

Anvar Azimov

Izvor: Pixsell / Autor: Boris Ščitar/Večernji list

Nakon što se ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov žestoko u intervjuu Večernjem listu obrušio na hrvatsku službenu politiku jer slijepo slijedi Zapad u sankcijama prema Rusiji te tako nanosi sebi veliku štetu, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP), rečeno nogometnim žargonom, staje na loptu

MVEP ističe da je gospodarska suradnja Hrvatske s Rusijom vrlo važan segment cjelokupnih bilateralnih odnosa te da daljnjem razvoju gospodarskih veza između dviju zemalja Hrvatska pridaje vrijedan značaj. Napominju da su se međusobne gospodarske veze dobro razvijale i imale pozitivnu perspektivu sve do eskalacije ukrajinske krize. 'Jedna od posljedica ukrajinske krize bila je uvođenje restriktivnih mjera EU-a prema Rusiji.

Hrvatska, kao i ostale članice EU-a, obvezna je poštovati i provoditi sve restriktivne mjere koje su određene da će se primjenjivati prema Rusiji', stoji u odgovoru iz Ureda glasnogovornice MVEP-a. Sankcije Europske unije kojima se pridružila i Hrvatska Rusiji su uvedene u ljeto 2014. i odnose se na ruske banke, naftna i obrambena poduzeća i teško su pogodile rusko gospodarstvo.

Pad trgovinske razmjene, Hrvatska neće dobro proći...

Veleposlanik Anvar Azimov u intervjuu za Večernjak kazao je da je godinu dana u Hrvatskoj pokušavao deset ministara pozvati u Rusiju, na forume, konferencije, ali nitko od njih nije posjetio Rusiju. 'Dajemo političke signale, mi ne želimo izvući Hrvatsku iz EU-a i NATO-a, ali istovremeno Rusija može nadopuniti ono što vam nedostaje. Hrvatske mandarine, kruške, riba... Sve to dolazi na rusko tržište, ali kroz treće zemlje, i one na tome zarađuju, a ne vi. Naravno, sankcije će se završiti za godinu ili dvije, a Rusija će tada postavljati narudžbe za kupnju roba, ali procjenjujući tko se kako ponašao u vrijeme sankcija. A u tom slučaju Hrvatska neće dobro proći', upozorio je Azimov.

Iz MVEP-a priznaju da je zbog restriktivnih mjera već 2015. došlo do pada ukupne trgovinske razmjene između Hrvatske i Rusije. 'U toj godini izvezli smo roba u vrijednosti 216 milijuna USD, a uvezli robu u vrijednosti 477 milijuna USD, uspoređujući s istim razdobljem prošle godine došlo je do pada izvoza za 41 posto, a uvoza za 59 posto', navode iz MVEP-a, a Azimov tvrdi da Hrvatska zbog sankcija trpi štetu od 300 milijuna eura.

Iz Ministarstva nastoje dati i svjetliju sliku odnosa Hrvatske i Rusije nakon uvođenja sankcija. Kažu da Hrvatska nastavlja poticati unapređenje gospodarske suradnje, a što se posebice ogleda kroz povećavanje izvoza i privlačenje ruskih investicija i turista. Naglašava se da je to jedan od prioriteta u razvoju ukupne bilateralne suradnje. 'Vlada donošenjem zakona omogućava lakše i sigurnije investiranje, liberalizirana su tržišta električne energije, nafte i plina', tvrde iz MVEP-a.

Naše su tvrtke u istom razdoblju uložile u Rusiju 100 milijuna eura

Odnedavno je omogućena kupnja nekretnina ruskim fizičkim osobama. 'Uz postojeću suradnju u energetskoj sferi, bio je izražen interes ruskih ulagača u energetici (Gazprom, Lukoil, Zarubežnjeft, Rosnjeft). Pored toga, ruski ulagači zainteresirani su za ulaganja u turizam. Jedno od posljednjih ruskih ulaganja bilo je preuzimanje većinskog paketa dionica Jadranke d. d. na Lošinju ulagača koje je osnovala ruska tvrtka Promsvyaz iz Moskve (braća Ananiev)', navode primjere hrvatsko-ruske suradnje iz Ministarstva.

Novi strateški investitor, podsjećaju, umjesto Europske banke za obnovu i razvoj jamči nastavak velikog investicijskog ciklusa u vrijednosti više od 200 milijuna eura.

'Hotel Belvedere u Dubrovniku kupila je tvrtka koju kontrolira Viktor Vekselberg za 12,2 milijuna eura, a u koji planira uložiti oko 180 milijuna eura. Rusko ulaganje ostvareno je i u Jazinu u Tisnom (projekt od 105 milijuna eura izgradnje turističkog kompleksa u tišnjanskoj uvali Jazina) koji provodi tvrtka Agua Relaxio ruskog vlasnika Alekseja Frolova. Prihvaćena je ponuda ruskih investitora za Kupare, ruski investitor uložio je u tvrtke IGH i Hidroelektra', navode primjere ruskih ulaganja u Hrvatsku iz MVEP-a.

Pritom naglašavaju da restriktivne mjere nisu smanjile ruska ulaganja u Hrvatsku, ponajviše u turizam i nekretnine, pa je tijekom 2015. ruska strana investirala u Hrvatsku 46,9 milijuna eura od ukupno registriranih 364 milijuna eura ulaganja od 1993. Naše su tvrtke u istom razdoblju uložile u Rusiju 100 milijuna eura, i to u automobilsku industriju, građevinarstvo i inženjering.

Na kraju napominju da je u Rusiji na snazi niz zakona koji štite domaću proizvodnju pa veću šansu na natječajima imaju tvrtke koje otvore svoja poduzeća u Rusiji ili joint venture s ruskim partnerima, što nije slučaj u Hrvatskoj.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!