podsjetili na suđenja

Documenta izrazila pijetet prema žrtvama zločina u Vukovaru i Škabrnji

  • Autor: M. Šu./Hina
  • Zadnja izmjena 17.11.2020 15:26
  • Objavljeno 17.11.2020 u 15:26
Vesna Teršelič

Vesna Teršelič

Izvor: Pixsell / Autor: Davorin Visnjic/PIXSELL

U povodu tragične godišnjice masakra u Škabrnji i pada Vukovara, Documenta je izrazila pijetet prema žrtvama zločina, te iznijela podatke o procesuiranjima prema kojima nitko iz državnog vrha Srbije, uz izuzetak nižih zapovjednika nije osuđen za ratne zločine u Hrvatskoj.

Padom potpuno uništenog Vukovara, 18. studenoga 1991., obilježenog ubojstvima, zarobljavanjem i protjerivanjem stanovništva, okončana je tromjesečna opsada i granatiranje grada od strane JNA i srpskih paravojnih snaga tijekom koje je na Vukovar palo više od 6,5 milijuna granata, priopćila je u utorak Ducumenta - Centar za suočavanje s prošlošću.

"Tog se dana prisjećamo svih stradalih u Vukovaru i okolici. Tijekom ta tri mjeseca usmrćeno je više od tri tisuće civila i branitelja, među kojima i 86 djece", kazali su, pritom podsjećajući da je nakon pada Vukovara stotine zarobljenih branitelja i civila prošlo torture tijekom zarobljavanja i transporta, u prolaznim logorima te u logorima i zatvorima u Srbiji.

JNA, potpomognuta paravojnim jedinicama, probila je i hrvatske obrambene položaje i ušla u selo Škabrnja pri čemu su pripadnici srpskih snaga iz kuća izdvojili Hrvate, koje su mučili, a ubili 43 civila i 15 branitelja. Dan poslije ,srpske paravojne formacije su, uz pomoć JNA ušle u susjedno selo Nadin, gdje su ubili 14 hrvatskih civila.

Preživjeli seljani su protjerani dok im je imovina zapaljena ili opljačkana, a pogubljenja onih koji nisu uspjeli pobjeći iz Škabrnje i okolice nastavljena su sve do veljače 1992., kažu u Documenti.

Ta udruga navodi da je do oslobođenja mjesta u Vojno-redarstvenoj akciji “Oluja” 1995. u Škabrnji ubijeno 86 osoba.

Documenta je iznijela i podatke o procesuiranjima odgovornih za ratne zločine prema kojima su pred Tribunalom u Haagu za ratne zločine u Vukovaru osuđeni Mrkšić, Šljivančanin i Šešelj dok su postupci protiv Miloševića, Dokmanovića i Hadžića obustavljeni zbog smrti optuženika.

U Hrvatskoj je za zločine u Vukovaru, prema podacima Državnog odvjetništva osuđeno više od 80 osoba, većinom u odsutnosti, a pred sudovima u Srbiji tamošnje Tužiteljstvo za ratne zločine podiglo je veći broj optužnica zbog zločina u Lovasu, Sotinu, Ovčari, Bogdanovcima i Vukovaru.

Tužiteljstvo MKSJ-a teretilo je zbog zločina u Škabrnji i Slobodana Miloševića, kao i Jovicu Stanišića i Franka Simatovića, bivše šefove Državne sigurnosti Srbije protiv kojih je u tijeku ponovljeni postupak i to sada pred Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove u Haagu.

U Documenti smatraju da je suđenje Stanišiću i Simatoviću, osim što bi obiteljima žrtava mogla predstavljati oblik reparacije kroz kaznenu pravdu, važno i zbog mogućnosti korigiranja porazne činjenice da nitko od pripadnika državnog vrha Srbije uz izuzetak nižih zapovjednika JNA nije osuđen za zločine počinjene na teritoriju RH.

Iako su za zločine u Škabrnji i Nadinu pred Haškim tribunalom na višegodišnje kazne zatvora osuđeni Milan Martić i Milan Babić pred sudom u Srbiji niti jedan pripadnik JNA ili Teritorijalne obrane nije odgovarao za ove zločine, kažu u Documenti.

Podsjećaju da je Fond za humanitarno pravo iz Beograda 2018. zatražio od tužiteljstva pokretanje istrage temeljem kaznene prijave koju je 2017. podnio protiv šest identificiranih i nekoliko neidentificiranih pripadnika JNA i Teritorijalne obrane zbog ubojstva 48 hrvatskih civila u Škabrnji i Nadinu u studenome 1991.

Pravosuđe Republike Hrvatske je u predmetu Škabrnja do sada donijelo dvije pravomoćno osuđujuće presude i to protiv 16 okrivljenika, kažu u Documenti.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!