Danas će američki potpredsjednik J.D. Vance u Bijeloj kući okupiti danskog i grenlandskog ministra vanjskih poslova te državnog tajnika SAD-a Marca Rubija. Na stolu je ključan plijen za Donalda Trumpa - Grenland.

U Nuuku, iznad snijegom prekrivenog trgovačkog centra, blješti digitalna poruka. Ne treba znati grenlandski da biste razumjeli riječi 'Trump', 'Grenland' i 'suverenitet' jer se neprestano izmjenjuju prikazane agresivnim crvenim slovima. Trump tvrdi da želi Grenland i da će ga uzeti 'lakšim ili težim putem', a nakon nedavnih kontroverznih američkih poteza u Venezueli mnogi na otoku ozbiljno shvaćaju njegove riječi, piše BBC.

'Nismo na prodaju'

Napetost se osjeća u svakodnevnim razgovorima. 'Nismo na prodaju. Naša zemlja nije na prodaju', poručuje Amelie Zeeb, mašući rukama bez pualuuka, tradicionalnih rukavica od tuljanove kože. Inuitska spisateljica i glazbenica Sivnîssoq Rask dodaje: 'Nadam se da će naša zemlja biti neovisna i dobro upravljana, a ne biti kupljena.' Mlada majka Maria priznaje: 'Brinem se za budućnost svoje obitelji. Ne želimo svu ovu pažnju ovdje!'

No međunarodni reflektori neće se brzo maknuti od Grenlanda. U igri su interesi koji daleko nadilaze sam otok – čak i odnosi u NATO-u.

Grenland kao točka pucanja NATO-a

Kako je on danski poluautonomni teritorij, danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je da bi američko preuzimanje Grenlanda silom značilo kraj transatlantskog saveza koji Europi desetljećima jamči sigurnost. A odnosi Washingtona i Bruxellesa ionako su već narušeni povratkom Trumpa u Bijelu kuću.

Trump tvrdi da mu Grenland treba radi nacionalne sigurnosti. Ako ga SAD ne uzme, kaže, 'učinit će to Kina ili Rusija'. Europske sile, svjesne strateške osjetljivosti Arktika, pokušavaju iscrtati plan za jačanje NATO-ove prisutnosti na njemu, a Velika Britanija i Njemačka navodno prednjače u tome.

'Želimo zajedno poboljšati sigurnosnu situaciju Grenlanda', poručio je kancelar Friedrich Merz. Njemački političar Patrick Sensburg otišao je i korak dalje, tražeći 'najmanje jednu europsku brigadu' na otoku, a Britanija razmatra isto zbog rastućih prijetnji Moskve i Pekinga.

NATO-ove ideje: Od vojnika do 'Arktičkog stražara'

Rasprave su i dalje preliminarne, ali uključuju sve od vojnika i ratnih brodova do nadzora dronovima. Jedan od najkonkretnijih prijedloga je osnivanje pomorske snage 'Arktički stražar', po uzoru na Baltičkog stražara, uspostavljenog nakon ruske invazije na Ukrajinu, jer su arktičke podvodne komunikacijske i energetske linije izrazito ranjive na sabotaže.

'Mnogo se više može učiniti na Arktiku', kaže Oana Lungescu, dugogodišnja glasnogovornica NATO-a, a sada suradnica u think tanku RUSI. Smatra da London i Berlin vjerojatno neće slati masovne kontingente, ali mogu pojačati vježbe i aktivnosti u blizini Grenlanda.

Zašto je Grenland toliko važan?

Prava strateška važnost otoka otkrivena je još u Drugom svjetskom ratu, kada ga je SAD okupirao da ne bi pao u ruke nacistima. Nakon rata Amerika ga je pokušala kupiti, ali Danska je to odbila. Danas SAD na njemu ima ključnu svemirsku i radarsku bazu Pituffik.

Grenland leži na najkraćoj ruti između SAD-a i Rusije i kontrolira GIUK – uski morski prolaz presudan za praćenje ruskih i kineskih podmornica. Danska je nedavno izdvojila četiri milijarde dolara za jačanje sigurnosti otoka, no Trumpova administracija je to odbacila.

Je li ovo stvarno sigurnosno pitanje?

Ian Lesser iz njemačkog Marshallova fonda smatra da, ako je Trumpu doista stalo samo do sigurnosti, onda bi mu prioritet bili Aljaska i Beringov tjesnac jer se Rusija i SAD tamo doslovno dodiruju. Ali fokus na Grenland upućuje na nešto drugo: ekonomsku sigurnost i kontrolu resursa.

Naime Grenland obiluje rijetkim mineralima presudnima za obrambene i visokotehnološke industrije. Kako se led topi, otvaraju se i nove profitabilne brodarske rute. Sve bi se to, kaže Lesser, moglo riješiti bez diranja suvereniteta, i to dogovorom o ulaganju i jačanjem NATO-ove obrane. No Trump ima drugačiji plan. 'Govorimo o stjecanju, a ne o najmu… Treba vam vlasništvo. Treba vam vlasnički list', rekao je.

Grenland između dva svijeta

Iako geografski američki, Grenland je politički europski. Većina stanovnika želi veću autonomiju, ali ogromna većina odbacuje ideju da postanu Amerikanci. Grenlandski premijer Jens-Frederik Nielsen poručuje da je njegova zemlja usred 'geopolitičke krize': 'Ako moramo birati između SAD-a i Danske, biramo Dansku.'

A što će se dogoditi, ovisi o jednoj osobi, kaže Sara Olvig iz Grenlandskog centra za vanjsku politiku, dodajući: 'Ako SAD uzme Grenland prisilom… to će biti kraj NATO-a i demokratskog svijeta kakav poznajemo.'

Moskva i Peking, baš kao i stanovnici Grenlanda, pomno će pratiti današnji samit. Ulog je golem, zaključuje BBC.