Na ovotjednom sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu prvi će put sudjelovati čak četvorica novih premijera država članica, što bi moglo značajno promijeniti političku dinamiku u najvažnijem tijelu za donošenje odluka u Europskoj uniji
Od posljednjeg samita europskih čelnika prije osam tjedana promijenile su se vlade u četiri zemlje, što znači da je gotovo 15 posto novih šefova država ili vlada EU-a za pregovaračkim stolom. Ove promjene nastupile su u osjetljivom trenutku jer se članice pripremaju za pregovore o novom višegodišnjem europskom proračunu vrijednom oko dva bilijuna eura, energetskoj politici te ključnim vanjskopolitičkim pitanjima, piše Politico.
No jedno pitanje posebno intrigira europske diplomate: tko će preuzeti ulogu dežurnog autsajdera u Uniji, koju je godinama imao bivši mađarski premijer Viktor Orbán?
vezane vijesti
Orbán je tijekom godina često blokirao ili usporavao europske odluke, koristeći pravo veta kao sredstvo političkog pritiska, stoga je njegov odlazak otvorio prostor za novu raspodjelu utjecaja, ali i neizvjesnost oko toga odakle bi ubuduće mogao dolaziti otpor europskim inicijativama.
Mađarska okreće novu stranicu
Najveću pozornost privlači Péter Magyar, novi mađarski premijer koji je na vlast došao početkom svibnja nakon uvjerljive izborne pobjede.
Za razliku od svog prethodnika, Magyar je već u prvim tjednima mandata značajno popravio odnose Budimpešte i Bruxellesa te je njegova vlada uspjela deblokirati milijarde eura europskih sredstava, godinama zamrznutih zbog sporova između EU-a i Orbánove administracije.
Magyar se dodatno približio europskim partnerima nakon što je odustao od protivljenja početku pristupnih pregovora Ukrajine s Europskom unijom.
Ipak, u nekim područjima zadržava dio politike svog prethodnika. Tako i dalje zagovara strožu migracijsku politiku te planira zadržati zaštitnu ogradu na južnoj granici, a nju je Orbán podigao tijekom migrantske krize 2015. godine.
Bugarski premijer mogao bi stvarati probleme oko Ukrajine
Među novim sudionicima samita izdvaja se bugarski premijer Rumen Radev, bivši predsjednik države koji je početkom godine napustio tu funkciju, osnovao političku stranku i pobijedio na parlamentarnim izborima.
Radev je posljednjih godina više puta dovodio u pitanje europsku politiku prema Ukrajini, a protivio se povećanju vojne pomoći Kijevu te tvrdio da je Ukrajina osuđena na poraz u ratu protiv Rusije.
Zbog takvih stavova pojedini europski diplomati strahuju da bi Sofija mogla postati prepreka budućim paketima sankcija protiv Moskve, a o novom, 21., Europska unija planira raspravljati u narednim mjesecima.
Unatoč tome, diplomati procjenjuju da Radev vjerojatno neće imati ni političku snagu ni interes preuzeti ulogu glavnog europskog blokatora kakvu je godinama imao Orbán.
Janša se vraća u Bruxelles
Povratak na europsku scenu bilježi i slovenski premijer Janez Janša, kojemu je ovo četvrti mandat na čelu vlade.
Janša dijeli dio političkih karakteristika s Orbánom, uključujući konzervativne stavove, kritički (a može se reći i kritičan) odnos prema medijima i otvorene simpatije prema američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. No za razliku od bivšeg mađarskog premijera, jedan je od najčvršćih europskih podupiratelja Ukrajine.
Mogući sukobi s ostatkom Unije mogli bi se pojaviti oko Bliskog istoka. Janša se posljednjih mjeseci snažno svrstao uz Izrael te ukinuo slovenske restrikcije prema izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu i ministru nacionalne sigurnosti Itamaru Ben-Gviru.
Zbog toga bi mogao biti među liderima koji će se protiviti eventualnim europskim sankcijama prema izraelskim dužnosnicima.
Latvija dobiva novog 'jastreba' prema Rusiji
Novi latvijski premijer Andris Kulbergs dolazi iz poslovnog svijeta, a na čelo vlade izabran je nakon političke krize izazvane nizom incidenata s ukrajinskim dronovima koji su završili u latvijskom zračnom prostoru.
Kulbergs nema veliko političko iskustvo, ali je odmah po preuzimanju dužnosti potvrdio snažnu potporu Ukrajini, uključujući suradnju na području proizvodnje i nabave dronova.
Latvija već godinama pripada skupini država koje zagovaraju najčvršći pristup prema Rusiji, s Poljskom, Litvom i Estonijom, pa se ne očekuju veće promjene u njezinoj politici.
Tko će biti novi Orbán?
Iako među novim premijerima postoje političari koji bi povremeno mogli otežavati postizanje europskog konsenzusa, diplomati smatraju da nitko zasad ne pokazuje spremnost preuzeti ulogu stalnog protivnika Bruxellesa kakvu je godinama imao Orbán.
Najveća promjena možda upravo leži u činjenici da Orbána više nema za stolom. Nakon godina političkih sukoba, blokada i neizvjesnosti, europski čelnici ulaze u novo razdoblje u kojem će tek postati jasno tko će oblikovati buduće saveze i sukobe u Europskoj uniji.
