EKSKLUZIVNO za tportal

Dan D u Splitu sa šeficom Higijenskog; Željka Karin ima luđački radni ritam, logično objašnjenje za koronaskok i ljutit odgovor na prozivanje Dalmatinaca: Nismo ni mi blesavi

  • Autor: Damir Petranović
  • Zadnja izmjena 27.08.2020 10:41
  • Objavljeno 27.08.2020 u 08:58
tportal

Izvor: Cropix / Autor: Vojko Basic

Razgovor sa Željkom Karin, ravnateljicom Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, vodili smo doslovno tijekom cijelog dana - od otprilike osam sati ujutro do debelo poslije osam sati navečer. Minutu po minutu, susret po susret, poziv za pozivom - cijelog božjeg dana imali smo priliku osobno se uvjeriti u gotovo luđački radni ritam, i to baš u danu u kojem je u ovoj županiji zabilježeno rekordnih 138 novozaraženih

Od sastanka Stožera civilne zaštite u 8, preko susreta s Aktivom ravnatelja svih škola na području županije u 9, pa opet sastanka s konkretnim dogovorom oko provedbe jednog sjajnog europskog projekta - o čemu više možete pročitati u okviru uz ovaj tekst - zatim novog koordinativnog sastanka oko početka školske godine, pa jednosatne konferencije za medije, pa dva sata posvećena 'redovnom' poslu Zavoda mimo koronavirusa, pa do kontrole novog mjesta za uzimanje uzoraka na Križinama, pa odlazak na sjednicu Županijske skupštine, na kojoj je odgovarala na pitanja vijećnika, pa kratka izjava uživo za Novu TV, pa finalni obilazak Zavoda i napokon kući.

Za to vrijeme mobitel joj se ispraznio nekoliko puta.

Željka Karin u razgovoru s novinarom tportala Damirom Petranovićem

Željka Karin u razgovoru s novinarom tportala Damirom Petranovićem

Izvor: Cropix / Autor: Vojko Basic

'Da sam znala, bih li se prijavila na natječaj? Ma vjerojatno i bih. Da, katkad te uhvati mala snaga i misliš se što ti je ovo trebalo, ali baš u tim trenucima shvatiš da nipošto ne smiješ odustati', govori nam Karin u rijetkom trenutku predaha. Na čelo stare i ugledne institucije s 320 zaposlenih stigla je prije dvije godine, i to nakon što su se u prethodnom periodu za tu funkciju klale dvije struje HDZ-ovaca. Na koncu se bivša ravnateljica nije ni prijavila na natječaj, a drugi kandidat uopće nije imao zdravstvenu struku, pa je upravo ona isplivala kao najbolja.

Karin je, inače, ozbiljna stručnjakinja: doktorica znanosti i specijalistica školske i sveučilišne medicine, punih osam godina bila je i predsjednica Hrvatskog društva školske i sveučilišne medicine - jedina u dva mandata - a i sada je članica peteročlanog upravnog odbora takve udruge na europskoj razini. Kada je stala na čelo Higijenskog zavoda, kako Splićani oduvijek zovu ovu instituciju, dakako da joj nekakva korona nije bila ni na kraj pameti.

'Nisam očekivala rutinu, ali ni nešto ovako'

'U ovoj renomiranoj instituciji htjela sam jačati znanstveni segment, pa sam odmah osnovala posebnu jedinicu za znanost i potakla ljude da upisuju doktorate, da se stručno i znanstveno usavršavaju. Nisam očekivala rutinu, ali ni nešto ovako', smije se Karin dok ulazimo u lijepo modernističko zdanje u Vukovarskoj ulici, savršeno faksimilno obnovljeno također u njenom kratkom mandatu. Na sve strane vrzmaju se bijele i plave kute sa stotinama uzoraka u rukama, a na svakoj njihovoj epruveti napisano je ime nekog nesretnika koji sa strepnjom čeka što će mu se izmućkati u Higijenskom. Svi trčkaraju, dovikuju se i smiju u isto vrijeme, atmosfera je baš nekako prijateljska. Potencijalni pacijenti ovdje nemaju pristup, nego se testiraju u dvorištu ispred druge zgrade, ali svejedno se vidi da su okolnosti izvanredne.

Testiranje u dvorištu susjedne zgrade

Testiranje u dvorištu susjedne zgrade

Izvor: Cropix / Autor: Vojko Basic

'Imamo osam službi koje nisu smanjile svoj rad, jer ljudi i dalje boluju i od drugih bolesti. Radimo različite pretrage, brinemo se o sanitarnim iskaznicama, uzorkujemo i analiziramo hranu, ispitujemo kvalitetu zraka i mora, a evo, pripremamo i obnovu nekih laboratorija i kotlovnice. Moramo se brinuti i za financije, da s njima ne upadnemo u probleme', objašnjava nam ravnateljica, no nas dakako ipak zanimaju koronateme. Takvo je doba.

'Kad je sve počelo, imali smo kapacitet oko 150 testova dnevno. Sada smo ga digli na otprilike tisuću', govori nam naša sugovornica dok provirujemo u biblioteku Zavoda. Ondje također zatječemo neobičan prizor: mlade Matea i Ivana za velikim stolom, okružene cijelim zidovima prekrivenim knjigama, razvrstavaju uzorke i zapravo obavljaju velik dio administrativnog posla. Smiju se na šalu da je barem njima korona donijela nešto dobro. Radno iskustvo.

'Fali nam barem još desetak ljudi za obrađivanje kontakata', kaže Željka Karin

'Fali nam barem još desetak ljudi za obrađivanje kontakata', kaže Željka Karin

Izvor: Cropix / Autor: Vojko Basic

'Zapravo smo bili jedan od rijetkih zavoda u državi koji je imao dovoljan broj epidemiologa za ona obična, mirnodopska vremena, a sada nam ih, kao i drugima, nedostaje. Zaposlili smo dodatne ljude, aktivirali specijaliste školske medicine, liječnike iz javnog zdravstva, epidemiologe iz drugih službi, ali fali nam barem još desetak ljudi za obrađivanje kontakata. Svaki zaraženi prijavi ih barem desetak, a onda treba kontaktirati sa svima njima, objasniti im situaciju, dati upute i slično, usput se i javljati na stotine poziva. Ljudi nam ovdje padaju s nogu i ostaju na poslu čak i poslije ponoći, svaka im čast', domeće Karin.

Dok se penjemo na drugi kat, na kojem se nalazi srce borbe protiv korone u Dalmaciji, onako ležerno postavljamo pitanje koje joj nitko nije postavio, makar valjda nema dana da nije nastupila na nekoj od televizija: je li kada posumnjala da je i sama zaražena?

'Svako malo 'padne' netko oko mene'

'Nisam, moram priznati, mada takva misao prva prođe kroz glavu kad te grlo mrvicu zagrebe od klime ili hladne vode. Ali nije nemoguće da će se to i meni dogoditi, pa svako malo 'padne' netko oko mene', opet se smije Karin. Kucamo na vrata Službe za kliničku mikrobiologiju i ona nas predaje u ruke Vanje Kaliterne, šefice koja nam entuzijastično objašnjava proces obrade uzoraka. Koliko god doktorica Kaliterna pojednostavi, nama su to svejedno španska sela - ali uglavnom smo shvatili da su ključna tri analizatora koja su zamijenila ručni rad laboranata. Sada oni izdvajaju milijarde kopija nukleinske kiseline, eksponencijalno ih umnažaju i dovršavaju posao kraće nego ikad prije.

Služba za kliničku mikrobiologiju: Proces obrade uzoraka

Služba za kliničku mikrobiologiju: Proces obrade uzoraka

Izvor: Cropix / Autor: Vojko Basic

'Jedan uređaj mućka 48 uzoraka u 15 minuta, drugi 32, a treći njih 24. Onda sve ide u ovaj PCR uređaj, a on sat i pol vozi 96 komada. Tako smo došli do otprilike tisuću dnevno', smilovala nam se Kaliterna i narodski objasnila što se zapravo ovdje događa. A mi se, opet narodski, prisjećamo da je zagrebačkoj klinici Fran Mihaljević Vlada poklonila aparat koji sam samcat može izolirati i detektirati više od 1500 uzoraka u 24 sata, a sada još jedan takav stiže - opet u Zagreb.

Zaobišli ih u dijeljenju novca

Split, koji radi najviše testova u državi i kojega se već tjednima označava kao glavno žarište korone u državi, pa se mnogi vole očešati o njega, zaobiđen je kada treba nešto i uložiti. Pa makar i samo tri milijuna kuna.

'Zanimali smo se za to da ga kupimo vlastitim sredstvima, a vjerojatno bi i Županija nešto pomogla, ali najkraći rok isporuke je u proljeće. Tražimo pomoć da se to skrati', objašnjava nam Karin i potom daje odgovor na pitanje koje žulja - kako podnosi to da se posljednjih tjedana Dalmatince etiketira kao neodgovorne, a nju i njen stožer kao nesposobne?

  • +4
  • +1

Željka Karin

Izvor: Cropix / Autor: Vojko Basic

'Iskreno? Da, pogađa me. U ovom zavodu radimo do krajnjih granica i gotovo danonoćno, a sve osjetljive situacije - od prodora u umirovljenički dom do krize na Braču - zapravo smo riješili u vrlo kratkom roku i zadovoljavajuće. Naravno da je virus mogao prodrijeti bilo gdje, no pitanje je kakva je reakcija na to. Etiketiranjem se vrijeđaju epidemiolozi, mikrobiolozi i svi drugi stručnjaci koji imaju svoje fakultete, specijalizacije, doktorate, docenture i profesure, a najgore od svega je kada se insinuira da nešto lažemo ili skrivamo. Onaj prvi val zapravo smo fantastično riješili i tri tjedna bili smo bez ijednog zaraženog, ali otvaranjem turizma moglo se očekivati da će se pojaviti novi', objašnjava dr. Karin i potom detektira zašto je zapravo situacija u Splitsko-dalmatinskoj županiji trenutno najnepovoljnija.

'Valjda možemo još jednom vratiti brojke na nulu'

'Prostorno smo najveća županija s gotovo pola milijuna ljudi, a onda i nekoliko stotina tisuća turista koji su u prosjeku dvadeset godina mlađi nego recimo u Istri ili na Kvarneru. Svi veliki klubovi upravo su ovdje, imamo stotinu kilometara dugu granicu s Hercegovinom i desetke tisuća ljudi koji je prelaze svakog dana, a onda i velika ljetna okupljanja. Ljudi nisu neodgovorni, nego je došlo do očekivanih posljedica otvaranja za turizam - a svi smo se složili da je on za ovu zemlju jako bitan. Mora se živjeti, zar ne? Ili smo jednostavno trebali ostati potpuno zatvoreni?' pita se Karin, više onako retorički.

'I tako je sada došlo vrijeme da malo postrožimo mjere, koliko god se netko bunio. Utvrdili smo grupiranje virusa u teretanama jer se ondje u zatvorenim prostorima kreću mlađi ljudi bez maske, pa je kapljičnu infekciju vrlo lako prenijeti. Moramo ih zatvoriti na neko vrijeme, kao što moramo i malo više pažnje obratiti na kafiće i restorane. Nismo ni mi blesavi i znamo da je neke mjere teško potpuno provesti do kraja, ali računamo na to da će ljudi opet biti odgovorni. Jednom smo doveli brojku do nule, pa valjda možemo još jednom - a valjda će sve ovo skupa ubrzo završiti, pa da se vratimo u mirnodopsku formaciju…', kaže Karin.

Otišla je potom napuniti mobitel za ujutro.

europski projekt u pravi čas

Za brigu o starijima dva i pol milijuna eura

Za županiju koja je imala jedan od najvećih problema sa širenjem koronavirusa u umirovljeničkim domovima vijest zvuči bolje nego što bi zvučala u normalnim vremenima. Odobren joj je europski projekt vrijedan oko dva i pol milijuna eura, u kojemu sudjeluje 10 partnera i 18 pridruženih partnera iz sedam zemalja, a u kojemu su upravo korisnici domova u prvom planu.

'Na razini Europe prošla su samo dva takva projekta', zadovoljna je Karin.

Projekt se zove SI4CARE i predviđa pojačanu skrb o starijoj populaciji na način da se korisnicima usluga u domovima prate parametri poput tjelesne temperature ili oksigenacije, pa se podaci automatski registriraju u aplikaciji i služe bilo hitnoj reakciji, bilo prevenciji. Sam projekt osmišljen je prije više od godinu dana, kada korona nije bila na vidiku, ali će danas biti višestruko koristan.

'U ovom trenutku značajno će nam pomoći u borbi protiv bolesti COVID-19 jer će se, primjerice, navedeni podaci iz domova moći pratiti i u slučaju njihovog pogoršanja u realnom vremenu alarmirati epidemiologe za terensku intervenciju i uzimanje brisova korisnika', objašnjava dr. Karin.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!