Dok se Podgorica približava cilju, srpski pristupni proces gotovo je potpuno zaustavljen. Beograd još nije otvorio sve pregovaračke klastere, a njegov posljednji pokušaj prošlog mjeseca blokiralo je osam država članica.

'Vidimo određene poteze srpske vlade i oporbenih stranaka koji kompliciraju unutarnju situaciju u Crnoj Gori', rekao je hrvatski eurozastupnik Tonino Picula novinarima uoči srpanjskog glasanja na plenarnoj sjednici o godišnjem izvješću o napretku država kandidatkinja, prenosi Euronews.

Troje dužnosnika koji rade za Europsku komisiju i vlade država članica potvrdilo je da su upoznati s pokušajima miješanja u unutarnje poslove Crne Gore, što pred Europsku uniju postavlja neuobičajen problem između dviju kandidatkinja za članstvo.

Pokušaji produbljenja podjela

'Srbija čini sve što može da bi iznutra oblikovala Crnu Goru i utjecala na to kakva smo država', izjavila je za Euronews bivša crnogorska potpredsjednica vlade Jovana Marović.

'Ti će se pokušaji nastaviti i nakon što Crna Gora uđe u EU, ali ostvarivanje određenih ciljeva tada će biti mnogo teže', dodaje Marović.

Među potezima kojima Beograd, prema njezinu mišljenju, pokušava usporiti pristupni proces jest inicijativa da se srpskom jeziku ustavnim izmjenama dodijeli status službenog jezika uz crnogorski.

Spor je izazvao i nedavni pokušaj preimenovanja podgoričke Nacionalne knjižnice, koja nosi ime istaknutog antifašista Radosava Ljumovića, jer je predloženo da dobije ime Marka Miljanova, vojskovođe i književnika snažno povezanog s crnogorsko-srpskom povijesnom tradicijom. Ministarstvo kulture zaustavilo je tu inicijativu.

Marović pritom nije dovela u pitanje Miljanovljevu povijesnu ostavštinu, već upozorila na obrazac prema kojem se antifašističko nasljeđe potiskuje u korist identitetske politike.

'Srbija sustavno stvara etničke podjele'

'Srbija sustavno pokušava stvoriti etničke podjele', rekla je Marović, izdvojivši inicijative koje prosrpske političke snage pokreću na lokalnoj razini da bi se 'poništilo' crnogorsko priznanje Kosova.

Takvi pokušaji zasad ipak nisu izbacili pristupni proces iz tračnica. Crnogorska politička elita zadržala je jedinstvo, što je u srpnju pokazalo glasanje o pokretanju postupka ustavnih promjena. Za njega su bila 74 od 77 zastupnika, a usprotivila se jedino tvrda prosrpska stranka.

Sloga je potvrđena krajem kolovoza, kada su ustavne izmjene prihvaćene dvotrećinskom većinom od 68 glasova.

Odnosi opterećeni poviješću

Crnu Goru i Srbiju povezuje duga i složena povijest. Crna Gora priznata je kao suverena država na Berlinskom kongresu 1878. godine, potom je izgubila neovisnost u korist Srbije, a ponovno ju je stekla 2006. godine.

U svibnju, kada se obilježavala 20. godišnjica crnogorske neovisnosti, srpski predsjednik Aleksandar Vučić nazvao je taj događaj 'glamuroznom proslavom odcjepljenja od moje Srbije', dodavši da bi njegov dolazak na tu proslavu bio 'pljuvanje u lice' Srbima.

Već sljedećeg mjeseca Vučić je ipak doputovao na sastanak na vrhu Europske unije i zapadnog Balkana u crnogorskom Tivtu. Ondje je rekao da ga je srpska obavještajna služba upozorila na visok sigurnosni rizik zbog mogućeg atentata koji navodno pripremaju crnogorski kriminalni klanovi.

'Odnosi Srbije i Crne Gore pogoršali su se posljednjih mjeseci. Srbija bi mogla pokušati omesti crnogorski pristupni proces', rekao je za Euronews Florian Bieber, koordinator Savjetodavne skupine za javnu politiku Balkan u Europi (Balkans in Europe Policy Advisory Group, BiEPAG).

'Ulazak Crne Gore u EU u Srbiji otvara neugodna pitanja', dodao je Bieber.

Beograd bi mogao pokušati destabilizirati Crnu Goru?

Prema procjeni poljskog Centra za istočne studije, Beograd bi mogao pokušati destabilizirati Crnu Goru i tako ugroziti njezin ulazak u Uniju jer bi crnogorsko članstvo oslabilo položaj Srbije kao regionalnog predvodnika, kao i njezin utjecaj u Podgorici.

Otprilike trećina crnogorskih građana izjašnjava se kao Srbi, a Beograd je zadržao znatan utjecaj u susjednoj državi preko političkih aktera, medija i Srpske pravoslavne crkve.

Srpski veleposlanik pri Europskoj uniji Danijel Apostolović odbacuje tvrdnje da Beograd želi zaustaviti Crnu Goru u pristupanju Uniji.

'Srbija nema nikakav interes miješati se u pristupni proces Crne Gore. Usredotočeni smo na vlastite reforme i gospodarski rast. Istodobno žalim zbog toga što neke države članice EU-a nisu donijele stratešku odluku o Srbiji. Europska komisija pet je puta preporučila otvaranje Klastera 3, ali mi ga još nismo uspjeli otvoriti', rekao je.

Bruxelles pred osjetljivim izborom

Pogoršanje odnosa između dviju država stvara problem za Bruxelles jer je Crna Gora kandidatkinja koja je najviše napredovala prema članstvu dok se Srbija smatra najvažnijom državom zapadnog Balkana.

Nedavni pokušaj Europske komisije da ponovno pokrene pitanje srpskog pristupanja potaknule su upravo države članice koje smatraju da je Beograd previše važan i utjecajan da bi ostao izvan tog procesa.

Potreba za održavanjem ravnoteže među kandidatkinjama mogla bi navesti neke članice i na to da napredak Ukrajine prema Uniji povežu s pomacima u pristupnom procesu Srbije.

U Beogradu pak smatraju da se odluke o proširenju ne donose prema postignutim rezultatima, već ponajprije prema geopolitičkim interesima, a kao dokaz toga da Crna Gora još ne ispunjava europske standarde vladavine prava navode djelovanje nekih od najmoćnijih kriminalnih klanova u regiji.

Srbija također upozorava da Crna Gora, iako su Srbi prema popisu stanovništva iz 2023. godine njezina najveća etnička manjina, ne priznaje srpskom jeziku status službenog jezika. Srbija, nasuprot tome, nekoliko manjinskih jezika priznaje na regionalnoj i lokalnoj razini.

Duboko ukorijenjene etničke podjele

Podgorica pripisuje svoj reformski napredak uključivom modelu odlučivanja u kojem sudjeluju sve etničke skupine te takav pristup izdvaja Crnu Goru od ostalih država zapadnog Balkana.

Iako su pojedine prosrpske stranke sudjelovale u reformama, druge su djelovale kao 'agenti strane države', rekao je za Euronews diplomat koji je zbog osjetljivosti teme zatražio anonimnost.

'Srbija može ugroziti put prema članstvu u Uniji', upozorio je, ističući: 'Crna Gora razlikuje se od svojih susjeda zbog političke stabilnosti i svakodnevnog rada na usklađivanju svih interesa. Političke elite drugih država odlučile su drukčije.'

Etničke podjele duboko su ukorijenjene u društvima zapadnog Balkana, a njihovo ponovno zaoštravanje znatno bi otežalo provedbu reformi koje čekaju Crnu Goru u završnici pristupnog procesa. O europskom putu Podgorice moglo bi odlučiti i to hoće li sadašnje političko jedinstvo izdržati buduće pritiske. Bruxelles će taj rasplet pratiti iz osobito nezgodnog položaja.