IMA LI KRAJA PATNJI?

'Civilne žrtve rata u Hrvatskoj još čekaju javno priznanje svojih muka'

  • Autor: Andreja Žapčić
  • Zadnja izmjena 10.07.2012 20:53
  • Objavljeno 10.07.2012 u 16:51
Vesna Teršelić 3

Vesna Teršelić 3

Izvor: tportal.hr / Autor: Lucija Bušić

Prema civilnim žrtvama rata u Hrvatskoj izostala je društvena odgovornost i solidarnost, a umjesto prava na moralnu i materijalnu satisfakciju ni 20 godina kasnije nisu dobile barem javno priznanje svojih patnji, a još trebaju i državi platiti parnične troškove, stoga je krajnje vrijeme da se takva situacija promijeni, a odgovorni u državnim institucijama počnu raditi svoj posao - upozoreno je na konferenciji 'Civilne žrtve rata u Hrvatskoj - Pravo na pravni lijek i reparaciju za žrtve teških kršenja ljudskih prava i povreda međunarodnog humanitarnog prava' u organizaciji Documente - Centra za suočavanje s prošlošću
Marica Kadić

Za rješavanje problema s kojima se svakodnevno susreću civilni stradalnici kao žrtve usmrćenja, ranjavanja, terorističkih i diverzantskih djela, seksualnog zločina, stradali od mina, kao i brojni članovi obitelji žrtava ratnih zločina, ključna je stvar politička volja. No, sudeći prema iskustvima s dosad (ne)učinjenim na tom polju te organiziranim okruglim stolovima na tu temu, a i današnju konferenciju, političari, osim deklarativno, nisu zainteresirani za probleme civilnih žrtava rata.

Predsjednik Ivo Josipović te ministri branitelja, zdravlja i pravosuđa Predrag Matić Fred Rajko Ostojić i Orsat Miljenić zaradili su loše kritike zbog svojeg nedolaska na samom početku konferencije, što su civilne žrtve doživjele kao dodatno omalovažavanje. No, više volje, što s obzirom na prethodno napisano ne čudi, nisu pokazale niti niže razine vlasti, naime, kako je kazala programska koordinatorica Documente Emina Bužinkić, 'evidentna je politička nezainteresiranost jer i izvan konteksta današnje rasprave, ministri i saborski zastupnici te lokalni političari nisu se odazivali na rasprave, a od nekih su i dobili odgovore da ova tema nije interesantna i da o njoj nemaju što reći'.

Upravo suprotno - da se mnogo toga ima za reći i pitati, ali odgovoriti nema tko s one razine koja s obzirom na funkcije na koje su izabrani i od strane civilnih žrtava rata kojih u Hrvatskoj ima oko 8.000, ima moć promijeniti loše postavljen sustav, pokazala je aktivna i na trenutke izuzetno emotivna i potresna rasprava u kojoj iznoseći svoje i mučne sudbine svojih najmilijih te postavljajući pitanja - civilni stradalnici ni nakon toliko godina odgovore ili barem čvrstu institucionalnu podršku države nisu dobili.

Ipak, ne gube nadu i predlažu određene preporuke, među kojima je prvi na listi prioriteta otpis parničnih troškova jer vjerojatno ne treba (ili treba) previše razmišljanja o tome kako je to s 1.600 kuna mirovine mjesecima ostajati bez 500 kuna da biste namirili državu od koje ste izgubili u sporu u kojem ste tražili obeštećenje zbog ubojstva muža.

Nadalje, valjalo bi vratiti uspostavu Uprave za civilne žrtve rata, razviti odgovarajući sustav socijalnog prava, donijeti Zakon o obeštećenju, kao i Nacionalni program obeštećenja civilnih žrtava te uspostaviti Fond za rehabitalizaciju, reintegraciju i reparacije.

Daliborka Mikulić

Da je politička volja bila intenzivnija u izjavama prije šest mjeseci, no da se čeka na konkretne poteze, upozorila je voditeljica Documente Vesna Teršelič, kazavši da su bili na sastancima u DORH-u i Ministarstvu pravosuđa i da ima naznaka za određene pomake.

Predstavnici DORH-a i Vrhovnog suda, koji se bavi revizijama presuda obeštećenja, podsjećaju da oni dok su propisi takvi kakvi jesu ne mogu nikoga oslobađati parničnih troškova iako su svjesni kakav je rezultat toga s obzirom na okolnosti. Predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda RH Jakob Miletić kazao je da je žalosno da nakon toliko godina neki predmeti nisu riješeni i da se neke presude ukidaju, ali radi se u skladu s postojećim zakonskim okvirom te je istaknuo da su ipak postavljeni neki standardi i ustaljena praksa prije koje je bilo lutanja. Zamjenica glavnog državnog odvjetnika Jasmina Dolmagić naglasila je da su u proteklih desetak godina ispravljene na neki način pogreške i uloženi veliki napori i zabilježeni pomaci u istraživanju i procesuiranju ratnih zločina.


Da posla ima još mnogo te da treba ispraviti mnoge pogreške, a na čemu treba raditi cijelo društvo, upozorio je saborski zastupnik SDSS-a i predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac koji je vrlo oštro podsjetio na praksu iz devedesetih suđenja u odsutnosti u Hrvatskoj, a za koja je kazao da su bila 'dio etničkog čišćenja u kojemu je pravosuđe bilo instrument'. U međuvremenu, 'zahvaljujući međunarodnoj zajednici postignuti su određeni standardi, ali i dalje se u javnosti kroz medije', kazao je Pupovac posebno apostrofiravši HTV, te 'kroz državne institucije provodi kampanja kroz koju se njeguje stav da za zločine nad Hrvatima nitko nije odgovarao, što ne odgovara činjenicama, a sve kako bi se onemogućilo suđenje za ratne zločine počinjene nad pripadnicima nehrvatskog naroda'.

Međutim, podsjetimo, broj civilnih žrtava rata u Hrvatskoj, bez obzira na nacionalnost, još uvijek nije posve poznat, a pojedini izvori govore o brojci od 4.000 do 8.000 usmrćenih, ranjenih i zlostavljanih osoba, među kojima su i djeca. Većina je izgubila parnice za naknadu štete protiv Republike Hrvatske te su dužni plaćati visoke troškove parničnog postupka i tek je maleni dio te populacije dobio status civilnih žrtava rata unutar kojega ostvaruju minimalna socijalna prava.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi