Iako Bruxelles smatra da bi napredak u pregovorima pomogao zadržati Beograd na europskom putu, dio članica upozorava da Srbija još nije ispunila ključne uvjete u području vladavine prava, demokracije i ljudskih prava.

Kako piše Politico, Europska komisija u srijedu će veleposlanicima država članica predložiti otvaranje trećeg pregovaračkog klastera u pristupnim pregovorima sa Srbijom. Riječ je o skupini reformi koje se odnose na usklađivanje srpskog zakonodavstva s pravilima jedinstvenog europskog tržišta, uključujući prekogranične usluge, priznavanje stručnih kvalifikacija i olakšavanje poslovanja.

No, prema informacijama koje je Politico dobio od pet diplomata i dužnosnika upoznatih s razgovorima, prijedlog zasad nema potrebnu jednoglasnu potporu svih 27 država članica. Nizozemska je, navodno, spremna uložiti veto, a još nekoliko zemalja dijeli njezinu rezerviranost.

Spor oko kriterija za proširenje

Razilaženje među članicama odražava širu raspravu o politici proširenja Europske unije. Europska komisija sve više promatra proširenje kao geopolitički alat kojim želi potaknuti zemlje u europskom susjedstvu na snažnije povezivanje s Unijom i udaljavanje od drugih globalnih aktera.

S druge strane, pojedine članice upozoravaju da kandidati ne bi smjeli biti nagrađivani prije nego što ostvare konkretan napredak u području demokracije, neovisnosti pravosuđa i borbe protiv korupcije.

Jedan diplomat rekao je za Politico da bi napredak Srbije, koja i dalje održava bliske odnose s Rusijom, poslao pogrešnu poruku u trenutku kada Ukrajina i Moldavija još nisu otvorile sva pregovaračka poglavlja.

Beograd: Reforme zaslužuju priznanje

Srbijanski ministar za europske integracije Nemanja Starović ocijenio je da se otvaranje trećeg klastera neopravdano odgađa već gotovo pet godina.

'Teško je tvrditi da reforme koje je Srbija provela od 2022. godine ne zaslužuju ovakav, vrlo skroman pomak u procesu pristupanja', rekao je.

Dodao je da bi novo odgađanje odluke oslabilo proeuropske snage u Srbiji te predstavljalo 'najbolji mogući dar protueuropskim političkim opcijama'.

Sličan stav zauzima i Europska komisija, koja već dulje vrijeme preporučuje otvaranje novog klastera, ali bez jednoglasne potpore država članica odluka ne može biti donesena.

Proturječne procjene Bruxellesa

Politico navodi da se i unutar same Komisije mogu pronaći različite procjene stanja u Srbiji.

U internom dokumentu pripremljenom za sastanak veleposlanika Komisija zaključuje da je Srbija 'nedavno provela značajan dio preuzetih obveza' te da je ispravila ranije uočene korake unatrag nakon donošenja spornih zakona početkom godine.

Međutim, u drugom povjerljivom izvješću, koje je Politico također imao na uvid, Komisija upozorava na pogoršanje stanja ljudskih prava. Navodi se da su pojačani pritisci na organizacije civilnog društva i novinare, uključujući kampanje diskreditacije osoba i organizacija koje se zalažu za vladavinu prava i borbu protiv korupcije.

Istodobno se ističe da nije ostvaren napredak u više velikih korupcijskih slučajeva, među kojima je i istraga o urušavanju nadstrešnice željezničkog kolodvora u Novom Sadu, u kojem je poginulo 16 osoba, a koje je potaknulo višemjesečne prosvjede diljem Srbije.

Bruxelles traži druge načine za nagrađivanje Srbije

Ako države članice ponovno ne odobre otvaranje novog pregovaračkog klastera, Komisija će, prema pisanju Politica, pokušati pronaći druge načine kako bi priznala reformske korake koje je Beograd poduzeo.

Razmatra se nekoliko mogućnosti, no konačna odluka vjerojatno neće biti donesena prije izbora koji se u Srbiji očekuju u narednim mjesecima, nakon što je predsjednik Aleksandar Vučić najavio povlačenje s predsjedničke dužnosti i kandidaturu za premijera.

Srbijanski ministar vanjskih poslova Marko Đurić poručio je da Beograd ostaje predan europskim reformama.

'Ostajemo potpuno posvećeni daljnjim reformama i očekujemo da se ti napori priznaju odlukom koja će se temeljiti na zaslugama. U slučaju Srbije proširenje je očito obostrano korisno i predstavlja čin strateške dalekovidnosti. Dovoljno je pogledati kartu', rekao je Đurić za Politico.