Rat u Ukrajini te sukob SAD-a i Irana opasne su geopolitičke okolnosti zbog kojih se već sada osjeća porast cijena energenata nakon blokade Hormuškog tjesnaca, a kako se ispostavlja, taj prolaz na Bliskom istoku bio je važan za brojne resurse, uključujući gnojiva, što je stvorilo probleme poljoprivrednicima diljem svijeta, pa tako i u Europskoj uniji.

S time na umu, Europska komisija (EK) tijekom plenarne sjednice Europskog parlamenta u Strasbourgu 19. svibnja i službeno je predstavila svoj Akcijski plan za gnojivo.

Već ususret predstavljanju Komisija je upozorila da je 30 posto nitratnih i 70 posto fosfatnih gnojiva u poljoprivrednoj proizvodnji Europske unije uvezeno, a cijene su eksplodirale upravo zbog blokade Hormuza. S druge strane, proizvodnja gnojiva u Uniji oslanja se na prirodni plin, za koji je opet potreban uvoz.

Naposljetku, ispostavilo se da Komisija kao rješenje za spomenute probleme predlaže veće oslanjanje na stajsko gnojivo. Konkretno, izmjenama Direktive o nitratima žele, uz dušik izdvojen iz stajskog gnoja, omogućiti šire korištenje digestata (nusproizvoda proizvodnje bioplina nastalih razgradnjom organskog otpada).

Vešligaj o stajskom gnojivu: Dobro, ali to ne može biti jedino rješenje

Sa strane Europskog parlamenta, Komisijin plan za gnojiva u domeni je Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI), a od 12 hrvatskih eurozastupnika, jedini mu je član SDP-ov Marko Vešligaj (Europska grupacija S&D). S njime smo se sastali u Strasbourgu neposredno prije Komisijina predstavljanja akcijskog plana, kada nam je rekao da je situacija ozbiljna zbog količine uvoza i da se to ne može nadoknaditi preko noći.

'Znači, treba li tu mijenjati možda i tehnike, okrenuti se više i ekološkoj poljoprivredi? Definitivno mislim da trebamo i to u krajnjoj liniji i stoji u Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, u strateškom planu Europske komisije, koji je Hrvatska preuzela (...) Iskustva i znanja sigurno imamo, Europa ima tu tradiciju proizvodnje umjetnih gnojiva, imamo je i u Hrvatskoj. Mislim da to ne bi smjelo biti sporno, samo je pitanje koliko brzo reagiramo. Mislim da smo prespori', rekao je Vešligaj za tportal, ističući da su financije ključno pitanje.

S obzirom na njegove stavove o ekološkoj poljoprivredi, pri čemu je naglasio važnost prirodnog gnojiva, naš sugovornik je u Komisijinu prijedlogu prepoznao mnoštvo prednosti stajskog gnojiva, ali i njegova ograničenja.

'Ono nije pogodno za sve kulture i svako razdoblje, pa ga primjerice nije dobro koristiti u proljeće ili ljeto u obradi tla jer može uništiti osjetljive biljke poput rajčice ili paprike. To donekle limitira njegovu primjenu i iskoristivost i stoga ono ne može biti jedino i glavno rješenje koje nudimo s europske razine. Apsolutno podržavam poticanje upotrebe ove vrste gnojiva, kao i Komisijin prijedlog u tom dijelu, jer se stajski gnoj i slične nusproizvode nastoji pretvoriti iz problema u vrijedan resurs', rekao je Vešligaj u dodatnom komentaru za tportal.

Ako se prerađeni materijali poput kompostiranog gnoja više ne bi tretirali kao otpad, onda bi se, dodao je, uklonila složena pravila, dozvole i dodatni troškovi. Istaknuo je da bi to 'poljoprivrednicima omogućilo da takav gnoj lakše koriste, prevoze i čak prodaju ili razmjenjuju bez velike birokracije'. S druge strane, upozorava na mane u financijskoj dimenziji.

'Proširenjem sustava RENURE omogućilo bi se da se ti učinkovitiji oblici gnojiva šire koriste kao zamjena za mineralna gnojiva, čak i u osjetljivim područjima, a to je važno jer oni djeluju brže od sirovog gnoja i mogu smanjiti potrebu za kupnjom skupih kemijskih gnojiva. No naglašavam da u ovoj situaciji, u kojoj se poljoprivrednici nalaze, to nije dovoljno. Potrebna je koordinirana akcija s direktnim financijskim potporama i nadoknadom ekstremnog porasta troškova za naše OPG-ove', istaknuo je Vešligaj dobre i loše strane Komisijina plana.

Hrvatska poljoprivredna komora: Ne smije biti manje sredstava za poljoprivredu

Kao i kod ranijih plenarnih sjednica u Strasbourgu, i ovoga puta došlo je do prosvjeda francuskih poljoprivrednika. Ipak, ovog puta on je bio znatno manji i mirniji nego primjerice u siječnju ove godine, kada je došlo do sukoba s policijom, a jedini hrvatski zastupnik u AGRI-ju razumije njihovu poziciju. Štoviše, ističe i da razloga za brigu, osim farmera, imaju potrošači.

'Zapravo su uzrok tih prosvjeda i nepošteni trgovinski sporazumi koje je Europska unija potpisivala, a prvenstveno mislim na sporazum sa zemljama Mercosura. Dakle to je nefer konkurencija koja prijeti europskoj poljoprivredi, ali možemo reći da je to zapravo opasnost za sve potrošače s obzirom na to da proizvodi koji dolaze iz tih zemalja ipak ne poštuju one okolišne, zdravstvene, pa i radne standarde koje ima Europska unija. Naravno, suočeni su i s klimatskim promjenama, s prirodnim katastrofama koje jako pogađaju njihove usjeve i opet im smanjuju konkurentnost na neki način. I onda još imate situaciju da se smanjuju sredstva za poljoprivredu. U sadašnjem Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) to je 30 posto europskog proračuna, a sad će biti manje od 20 posto i naravno da tu postoji ozbiljna zabrinutost zbog toga na koji će način oni uopće opstati', rekao je Vešligaj.

Daleko od Strasbourga, stanje s poljoprivredom, kako na europskoj i svjetskoj, tako i na hrvatskoj razini, prati Hrvatska poljoprivredna komora (HPK). Njezin donedavni predsjednik, a sada potpredsjednik Mladen Jakopović svakodnevno je u kontaktu s krovnim udruženjem poljoprivrednika iz EU-a nazvanim Copa Cogeca, čiji je član i HPK. Pomoću njega poljoprivrednici diljem EU-a usuglašavaju svoje mišljenje i stavove prema Europskoj komisiji.

'Prije svega, HPK se zalaže da se u idućem Programskom razdoblju nove Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) od 2028. godine ne smije smanjivati proračun za poljoprivredu jer bi to ugrozilo proizvodnju i dohodak poljoprivrednika (da ostane barem na istoj razini te usklađen s inflacijom, op.a.). Smatramo da je potrebno povećanje proračuna te zadržavanje snažne i samostalne Zajedničke poljoprivredne politike, uz veća izdvajanja za poljoprivredu i jasniju potporu poljoprivrednicima. Naglasak je na osiguravanju održivosti u poljoprivrednom lancu, stabilnosti prihoda, smanjenju administrativnog opterećenja i boljem usmjeravanju potpora prema aktivnim poljoprivrednicima', sumirao je Jakopović temeljne zahtjeve poljoprivrednika prema institucijama EU-a.

Jakopović: Bez ulaganja i novih tehnologija nema boljitka

Kao i Vešligaj, Jakopović je podsjetio da je Komisija predložila da se 10 posto sredstava iz Nacionalnog i regionalnog partnerskog plana (NRPP) u sklopu VFO-a namijeni poljoprivrednicima i zadrugama. Copa Cogeca traži najmanje 20 posto sredstava NRPP-a, kao i najmanje 20 posto (oko 47,6 milijardi eura) od 233,3 milijarde u Europskom fondu za konkurentnost.

Upitan o stanju u Hrvatskoj, Jakopović je upozorio da je 'produktivnost i efikasnost hrvatske poljoprivredne proizvodnje na razini između 30 i 40 posto europskog prosjeka' te da se HPK zalaže za tehničku i tehnološku obnovu poljoprivrednih gospodarstava, ali i financijsku konsolidaciju. Tu je, ističe, potrebna suradnja HPK-a s Vladom i nadležnim ministarstvima: kako za osiguranje potrebnih sredstava, tako i za donošenje odluka i mjera koje će dizati poljoprivrednu proizvodnju.

'Uvjereni smo da bez snažnog razvojnog ciklusa i novih ulaganja u preradu, farme, nove tehnologije i znanje nema boljitka za hrvatske poljoprivrednike (...) Trebaju nam odluke koje će osigurati veću proizvodnju i sigurnu opskrbu naših potrošača kvalitetnim domaćim proizvodima, koji moraju više biti prisutni na tržištu, posebice u ovakvim velikim krizama. Svi moramo biti svjesni da bez novca za nove investicije i ulaganja nema pomaka te da bez dostizanja europske produktivnosti i efikasnosti proizvodi naših poljoprivrednika neće biti konkurentni na tržištu, što konkretno znači snažniji iskorak za investicije iz nacionalnog proračuna', istaknuo je Jakopović poziciju HPK-a, a ova komora u svom radu gleda i na europsku i na domaću stranu razvitka poljoprivrede.

Vešligaj o radu EP-a za poljoprivrednike: 'Dobro je da su sredstva ipak fiksirana'

Vešligaj nam kaže da se slaže sa zahtjevima HPK-a i njihovih europskih partnera, navodeći da je i Europski parlament na plenarnoj sjednici u travnju odlučio tražiti 10 posto više u odnosu na Komisijin prijedlog proračuna.

'Ta su sredstva najvećim dijelom zapravo bila usmjerena na poljoprivredu. Traži se oko 197 milijardi eura i tu bi oko 140 milijardi eura išlo za poljoprivrednu politiku, a ostatak bi trebao ići za koheziju. Vjerujem da će se to uvažiti jer je to jednostavno nužnost. Tražili smo i takozvani Rural Target, dakle da se usmjere i sredstva iz nacionalnih, partnerskih, regionalnih planova jer će sada biti osnova i na neki način zamijeniti Zajedničku poljoprivrednu politiku. Dobro je što smo uspjeli da su sredstva za poljoprivredu sad ipak fiksirana, da se ne mogu prebacivati za neke druge programe, kao što je bilo predviđeno u prvotnom planu', ocijenio je Vešligaj rad Europskog parlamenta po tom pitanju.

Dodao je i da je tu i Fond za konkurentnost, ocijenivši ga najvećim pobjednikom VFO-a, u kojem ima 21 posto udjela, a slaže se da bi se 10 posto trebalo uložiti u poljoprivredu.

'Kada govorimo o inovacijama, najčešće su to ulaganja u digitalizaciju i umjetnu inteligenciju, ali sigurno sve to ima svoju primjenu i u poljoprivredi', naveo je eurozastupnik iz redova S&D-a.

Zloupotreba poljoprivrednih potpora: Puno je novca stiglo, a rezultata nema

S druge strane, nisu bitna samo sredstva, već i to koriste li se ona transparentno i pošteno. Naš sugovornik se tijekom svog govora u parlamentu prvog dana ovotjedne sjednice osvrnuo i na nedavno otkrivenu zloupotrebu poljoprivrednih potpora u Hrvatskoj. Naime Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u svibnju je pokrenuo istragu protiv 21 osobe koje se sumnjiče za prijevaru s potporama iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi (EPJF), iz kojih su pokušali izvući 670 tisuća eura.

Vešligaj nam je naveo da je Hrvatska dobila sedam do sedam i pol milijardi eura za poljoprivredu iz fondova EU-a, a rezultate je ocijenio katastrofalnima.

'Ako gledamo 2010. godinu kao referentnu točku, realna proizvodnja pala nam je za 25 posto i mislim da je to itekako znak za alarm jer je zajednička poljoprivredna politika trebala biti temelj europske sigurnosti hrane i opstanka ruralnih sredina, a to je danas i pitanje sigurnosti. Mislim da su u današnjem svijetu dvije najvažnije stvari obrana i hrana, to je međusobno povezano, a mi imamo neke od najlošijih podataka u poljoprivredi u cijeloj Europskoj uniji. Dakle stanje poljoprivrede nam je loše unatoč resursima koje imamo i mislim da to treba mijenjati, jer problem je to što je izuzetno puno novca stiglo, a rezultata nema. Tu vidim veliko nezadovoljstvo hrvatskih poljoprivrednika, obišao sam Hrvatsku i slični su problemi. Mali i srednji OPG-ovi najčešće čak kažu da nemaju ni pristup tim europskim sredstvima, a onda s druge strane vide takve manipulacije', rekao je Vešligaj, istaknuvši da zbog prijevara pate ostali.

Nedostaje hladnjača, organizacije i tehnike: 'U Hrvatskoj su traktori u prosjeku stari 40 godina'

Kao države u kojima poljoprivreda bolje funkcionira po proizvodnji, ali i vrijednosti poljoprivrednog tržišta, naveo je Nizozemsku i Dansku, koje su nam slične po površini i broju stanovnika, a tu su i veće zemlje poput Italije, Francuske, Španjolske, čak i Poljske, za koju je istaknuo da je vrlo konzistentna oko poljoprivredne politike.

Upitan o njihovoj tajni, eurozastupnik ističe dvije ključne stvari: organizaciju i tehniku.

'Sigurno da mali i srednji OPG-ovi ne mogu biti sami na tržištu te trebamo poticati njihovo udruživanje, kooperative, zadruge. Moramo smanjiti njihovo administrativno opterećenje da bi se mogli baviti onime što je zapravo njihov posao, a to je biti na njivi, u staji, vinogradu, u voćnjaku. Ono što druge zemlje imaju su i preradbeni kapaciteti, skladišta, hladnjače, mlinovi – trebamo napraviti distributivne centre. Ne može nam se dogoditi da voćari s Neretve bacaju mandarine jer nemamo dovoljno hladnjača. Znam da se radi na tome, ali smatram da je to nedovoljno i tu definitivno kasnimo', rekao je Vešligaj.

K tome, ono od tehnike što imamo, nastavlja naš sugovornik, prilično je zastarjelo, a različite klime i raznolikost našeg tla i teritorija otvaraju Hrvatskoj priliku da, u poljoprivrednom smislu, doista pokrije šarolike potrebe potrošača.

'U Hrvatskoj je prosječna starost traktora preko 40 godina. Kako ćete obrađivati površinu ako nemate tehniku? Ključno je da se tu kao Hrvatska odredimo jer, što se tiče poljoprivrede, imamo veliku raznolikost na relativno maloj površini: slavonske ravnice, zagorske i međimurske brijege, Dalmaciju i Istru, koje imaju maslinarstvo, vinarstvo i neke druge kulture', rekao je Vešligaj, zaključujući da bi Hrvatska mogla uhvatiti korak u poljoprivredi s partnerima iz EU-a, ali i suočiti se s novim izazovima koje donose i gore spomenuti problemi s gnojivima.