AfD u svom izbornom programu njemačku kulturu sjećanja na zločine nacizma opisuje kao 'kompleks krivnje'. Riječ je o izrazito osjetljivoj temi u zemlji u kojoj se suočavanje sa zločinima Trećeg Reicha desetljećima smatra jednim od temelja poslijeratnog demokratskog poretka.

Stranka želi promijeniti način na koji se povijest predaje u školama u Saskoj-Anhaltu. Naglasak bi se više stavio na 19. stoljeće i razdoblje prije Prvog i Drugog svjetskog rata. Hans-Thomas Tillschneider, jedan od autora programa, ranije je rekao da bi se nacionalsocijalizam 'naravno' i dalje predavao, 'ali nešto manje'.

Svoju je zamisao sažeo riječima: 'Više Bismarcka, manje Hitlera', referirajući se na Otta von Bismarcka, ključnog političara ujedinjenja Njemačke 1871. godine (imao je nadimak Željezni kancelar, op.a.). AfD također želi da se na javnim školama svakog radnog dana ističe njemačka zastava te traži veću brigu o spomenicima njemačkim vojnicima.

Stranački kandidat za premijera Saske-Anhalta Ulrich Siegmund brani takav program kao pokušaj vraćanja patriotizma u njemačko društvo. 'Želimo to vratiti. Imamo raznoliku povijest koja se proteže stotinama godina i želimo je poučavati u cijelosti, sa svim njezinim usponima i padovima, ali s ponosom i pozitivnim pogledom', rekao je Siegmund za BBC.

Ako AfD osvoji dovoljno mandata za samostalno formiranje vlasti, 35-godišnji Siegmund mogao bi postati prvi premijer neke njemačke savezne zemlje iz redova te stranke.

Ostale velike stranke odbacuju mogućnost koalicije s AfD-om. Stranački ogranak u Saskoj-Anhaltu tamošnja je služba za zaštitu ustavnog poretka 2023. klasificirala kao desno ekstremistički, zaključivši da su njegovi ciljevi protivni demokratskom poretku i prožeti rasističkom ideologijom. AfD takve ocjene odbacuje i tvrdi da je riječ o politički motiviranim napadima.

Siegmund se u kampanji profilirao kao jedno od najprepoznatljivijih novih lica stranke. Njemački mediji izvještavali su i da ljudi povezani s nekadašnjom zabranjenom neonacističkom organizacijom mladih imaju utjecajne pozicije u njegovu okruženju.

Dodatne kontroverze izazvalo je njegovo sudjelovanje na sastanku u Potsdamu 2023., na kojem je bio i austrijski krajnje desni aktivist Martin Sellner, poznat po promoviranju koncepta 'remigracije'.

Pojam nema jednoznačno značenje, ali se često povezuje s idejama masovnog protjerivanja ili poticanja odlaska ljudi migrantskog podrijetla. AfD tvrdi da bi njegova politika 'remigracije' bila u skladu sa zakonom i da bi bila usmjerena, primjerice, na kriminalce i osobe koje nezakonito borave u zemlji.

Siegmund je BBC-ju rekao da Sellnera nakon sastanka u Potsdamu više nije vidio. AfD-ov program brine i kulturni sektor. Stranka najavljuje smanjivanje ili ukidanje javnog financiranja umjetničkih projekata koje smatra 'antinjemačkima'. AfD tvrdi da sloboda umjetničkog izražavanja mora biti zaštićena, ali 'da bi se novcem poreznih obveznika prije svega trebala financirati umjetnost koja pridonosi izgradnji njemačkog identiteta'.

Što je dovoljno njemačka umjetnost?

Kritičari upozoravaju da je sama ideja određivanja što je dovoljno 'njemačka' umjetnost opasna. 'Kako netko može reći da nešto nije dovoljno njemačko i što to uopće znači?' pita Frank Martin Widmaier, ravnatelj kazališta u Eislebenu, koje poput većine njemačkih kazališta u velikoj mjeri ovisi o javnom financiranju. 'Ovo je igranje nacističkom propagandom. Prijetnja ljudima, prijetnja institucijama', rekao je.

Kritike dodatno dobivaju na težini zbog njemačke povijesti. Nacistički režim strogo je kontrolirao kulturni život, a umjetnost koja se nije uklapala u njegovu ideologiju proglašavao je neprihvatljivom. Jedan od najpoznatijih primjera bila je izložba 'degenerirane umjetnosti' 1937. godine.

Kontroverze oko odnosa AfD-a prema nacističkoj prošlosti nisu nove. Bivši supredsjednik stranke Alexander Gauland 2018. nacističko je razdoblje usporedio s 'ptičjim izmetom' u dugoj njemačkoj povijesti, dok je čelnik AfD-a u Tiringiji Björn Höcke godinu ranije berlinski Memorijal ubijenim Židovima Europe nazvao 'spomenikom srama'.

AfD odbacuje tvrdnje da pokušava relativizirati nacizam. Svoj program u Saskoj-Anhaltu predstavlja kao 'patriotski zaokret' kojim želi vratiti samopouzdanje zemlji i njezinim građanima.

Za protivnike stranke, međutim, njemačka kultura sjećanja je ključna zaštita od ponavljanja prošlosti. 'Ne morate osjećati krivnju', rekao je Widmaier govoreći o generacijama rođenima nakon Drugog svjetskog rata. 'Ali morate se suočiti sa svime time kako se nikada više ne bi ponovilo. To je dio našeg DNK-a u Njemačkoj.'

Ako AfD osvoji dovoljno mandata za samostalno formiranje vlade, krajnja desnica prvi bi put u poslijeratnoj Njemačkoj dobila značajnu izvršnu vlast na razini jedne savezne zemlje.

Bio bi to ujedno i prvi stvarni test AfD-ova 'patriotskog zaokreta' – politike koju stranka predstavlja kao povratak nacionalnom samopouzdanju, a njezini protivnici kao pokušaj revizije načina na koji se Njemačka odnosi prema vlastitoj najmračnijoj povijesti.