Prema informacijama Politica i WELT AM SONNTAG-a, njemačka vlada razmatra izravne mjere protiv ruskih subjekata, a objava bi trebala uslijediti početkom idućeg tjedna, uoči sastanka ministara vanjskih poslova EU-a u Irskoj.

Jedan od dužnosnika upoznatih s planovima rekao je da nakon incidenta u Leipzigu više nije dovoljno odgovarati protjerivanjem pojedinih ruskih diplomata ili zatvaranjem Ruskog doma u Berlinu. Razmatraju se znatno oštriji potezi, uključujući dodatne sankcije, ali i mogućnost većih isporuka oružja Ukrajini.

Točne mjere zasad nisu poznate, kao ni hoće li Berlin odgovornost pripisati pojedinim ruskim akterima ili izravno ruskoj državi. Njemačke vlasti, međutim, već računaju na moguću odmazdu Moskve. Njemačka vlada službeno još ne potvrđuje da će Rusiju proglasiti odgovornom.

'Ured kancelara ne bavi se nagađanjima. Važno je jedino službeno pripisivanje odgovornosti koje savezna vlada donosi prema vlastitoj procjeni i nakon razmatranja svih rezultata istrage', poručio je glasnogovornik vlade.

Merz najavio 'teške posljedice'

Merz je već ranije ovog tjedna najavio da će incident u Leipzigu imati ozbiljne posljedice, iako tada nije imenovao odgovornu stranu. 'Napad dronom u Leipzigu, među ostalim, pokazuje da smo suočeni i s vrlo stvarnim prijetnjama. Savezna vlada pobrinut će se da počinitelji hibridnih napada plate cijenu. Platit će za ovo', rekao je.

U zadnje vrijeme napeto je između Rusije i NATO-a. Direktor CIA-e John Ratcliffe ovog je tjedna iznenada posjetio Moskvu i, prema dostupnim informacijama, upozorio ruske vlasti da ne zaoštravaju odnose s NATO-om.

Politički trenutak osjetljiv je i unutar same Njemačke. U Saskoj-Anhalt sljedeće se nedjelje održavaju izbori, a dva tjedna poslije glasat će se u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju i Berlinu. U prve dvije pokrajine u anketama vodi krajnje desni AfD, stranka poznata po znatno popustljivijem odnosu prema Rusiji.

Tragovi vode prema Rusiji

Nekoliko elemenata istrage upućuje prema Rusiji. Prema nalazima njemačkih medija, eksplozivom opremljeni dron trebao je pogoditi ukrajinski teretni zrakoplov Antonov u zračnoj luci Leipzig/Halle. Zrakoplov se koristi i za prijevoz vojne opreme.

Wall Street Journal objavio je da američke obavještajne procjene izravno povezuju Rusiju s incidentom. Istražitelji pritom vide sličnosti s nizom sabotaža usmjerenih na europski zračni teretni promet tijekom 2024., za koje se također sumnjiče ruske obavještajne službe.

Moskva odbacuje bilo kakvu umiješanost. Još nije poznato jesu li njemačke vlasti u međuvremenu došle do novih dokaza koji bi omogućili službeno pripisivanje odgovornosti Rusiji. Takav potez zahtijeva visok stupanj sigurnosti, zbog čega su njemačke vlasti dosad bile oprezne.

Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt početkom mjeseca rekao je da je za takvu odluku potrebno imati 'nužne dokaze'.

'Zeitenwende 2.0'

Dvojica dužnosnika njemački zaokret opisala su kao 'Zeitenwende 2.0', aludirajući na povijesnu promjenu njemačke sigurnosne i obrambene politike koju je tadašnji kancelar Olaf Scholz najavio nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.

Na promjenu stava Berlina utjecalo je i otkriće tajnog skladišta oružja u šumi pokraj Berlina.

Njemačka unutarnja obavještajna služba pronašla je u blizini jezera Müggelsee podzemno skrovište s dvije poluautomatske puške i velikom količinom streljiva. Oružje je bilo pohranjeno u vodootpornim spremnicima i, prema izvještajima, spremno za uporabu.

Istražitelji su ga vratili u skrovište, nakon čega su lokaciju nadzirali, ali nitko nije došao po njega. Savezno državno odvjetništvo sada istražuje slučaj zbog sumnje na pripremu teškog nasilnog djela usmjerenog protiv države.

Dobrindt je nakon objave informacija o skladištu govorio o situaciji visokog rizika i upozorio da je oružje možda trebalo biti upotrijebljeno u napadima u Berlinu. Izravnu vezu s Rusijom nije utvrdio, ali je rekao da se sudjelovanje strane sile ne može isključiti.

Niz incidenata diljem NATO-a

Incident u Njemačkoj samo je jedan u nizu sigurnosnih događaja posljednjih tjedana u članicama NATO-a.

U Rumunjskoj je nekoliko stotina metara od projekta Neptun Deep u Crnom moru pronađen dron napunjen eksplozivom, koji su rumunjske snage potom neutralizirale. Predsjednik Nicușor Dan za incident je izravno optužio Rusiju.

Slovačka policija nekoliko dana poslije spriječila je planirani napad podmetanjem požara na tvornicu dronova, iako još nije poznato tko je iza njega.

Estonske vlasti istražuju moguću rusku povezanost s podmetanjem požara kod jednog obrambenog proizvođača, dok se eksplozije u tvornicama streljiva u Italiji i Bugarskoj također istražuju. Za potonje slučajeve zasad nema jasnih dokaza o ruskoj sabotaži.

EU priprema novi veliki paket sankcija

U Bruxellesu se priprema širi paket sankcija protiv Rusije. Prema trojici europskih diplomata upoznatih s razgovorima, novi bi paket trebao biti jedna od glavnih tema neformalnog sastanka ministara vanjskih poslova EU-a u utorak i srijedu u irskom Wicklowu.

Trenutačno se razmatra oko 1600 novih sankcijskih mjera, koje bi obuhvatile približno 800 pojedinaca i 800 ruskih kompanija. Njihovo usvajanje očekuje se sredinom listopada. Ponovno se raspravlja i o mogućem korištenju zamrznute imovine ruske središnje banke, iako je riječ o složenijem i dugoročnijem procesu.

Najveći dio zamrznutih ruskih rezervi u Europskoj uniji nalazi se u belgijskom Euroclearu, a Belgija se dosad protivila njihovu korištenju zbog straha od mogućih pravnih i financijskih posljedica te ruske odmazde. Prema riječima jednog europskog diplomata, cilj je ovaj put maksimalno proširiti pritisak na Moskvu. 'Strategija je izvući sve adute. Koristimo svaki mogući režim sankcija', rekao je.