Izbori na kojima je Viktor Orbán izgubio vlast nakon 16 godina na čelu Mađarske nisu se intenzivno pratili samo u toj zemlji, već i diljem Europske unije. Tijekom godina je Orbán, koji je krenuo kao izrazito proeuropski političar, počeo sputavati brojne zajedničke odluke zemalja članica u Bruxellesu, a njegovao je vrlo bliske odnose s Rusijom i nakon početka rata u Ukrajini. Svojim konceptom neliberalne demokracije postao je uzor i simbol desničarima diljem kontinenta dok se protiv liberalnih snaga borio tako što je u svojoj zemlji potkopavao slobodu medija i ljudskih prava, pogotovo LGBTQ zajednice i migranata.

Njegov potop na izborima je odjeknuo, a time se otvorilo i pitanje: što to znači za širu europsku sliku? Jesu li suverenisti i konzervativci nakon Orbánova pada na putu da ih dočeka sudbina zelene ljevice, koja je imala velik uspon na europskim izborima 2019. godine, ali potom je na izborima 2024. godine izgubila velik dio podrške birača koju je uživala?

S tim smo se pitanjem tijekom plenarne sjednice Europskog parlamenta (EP) od 19. do 21. svibnja u Strasbourgu obratili Stephenu Bartulici, članu grupacije ECR (Europski konzervativci i reformisti) koji je od 12 hrvatskih eurozastupnika svakako i najotvoreniji zastupnik desničarskih i konzervativnih misli. Zanimalo nas je kakav je njegov stav nakon što su se slegli dojmovi mjesec dana od Orbánova pada (ujedno je to i druga plenarna sjednica EP-a otkako je Orbán izgubio povjerenje mađarskih birača).

'Osobno nisam toliko iznenađen time što je Orbán izgubio nakon 16 godina vlasti, ali rekao bih da zabrinjava to je da je Europska komisija (EK) otvoreno navijala za određenu stranu na izborima. Dakle EK nije zamišljen tako da se uključuje u unutarnje stvari država, pogotovo ne u izborne procese. Nisu to ni skrivali, otvoreno su htjeli promjenu. Već duže vrijeme uskraćuju Mađarskoj milijarde eura, pogotovo u ovim postcovid shemama, tako da je prostor za ucjenjivanje bio prevelik. Izvorno, EK je zamišljen kao tijelo koje se skrbi o provedbi naših ugovora, a ne da bira strane, pobjednike, gubitnike na izborima, tako da su stvari otišle jako daleko', naveo je Bartulica u razgovoru za tportal.

Bartulica: Europska komisija ignorira autoritarnost kad su njihovi u pitanju

Rekao je da se ista stvar dogodila i u Poljskoj s bivšom desničarskom vlasti stranke Pravo i pravda (koja je bila na snažnom udaru kritika zbog restriktivnog zakona o pobačaju i narušavanju ženskih prava, op.a.) te je EK navijao za pobjedu sadašnjeg poljskog premijera Donalda Tuska.

'Sada Tusk upravlja, rekao bih, na autoritaran način. Smjenjuje ljude mimo zakonskih procedura, a Europska komisija, kad su njihovi na vlasti, šuti i ignorira kršenje nekih temeljnih pravila. Tako očekujem da Pétera Magyara (novi premijer Mađarske, op.a.), koji već traži smjene mnogih ljudi koji su izabrani na legitiman način – od predsjednika Mađarske do drugih dužnosnika – nitko u Bruxellesu ni u mainstream medijima neće opisivati kao autoritarnog vođu koji smjenjuje ljude čim je došao na vlast, jer oni su zapravo htjeli njega. Radi se o dvostrukim standardima koji se ne mogu više sakriti, očitoj stvari koja zabrinjava sve koji su konzervativni i dišu suverenistički', opisao nam je Bartulica svoje i raspoloženje drugih europskih zastupnika ECR-a.

Ipak, kada smo ga pitali strahuje li da je ovo početak pada podrške suverenistima na europskoj razini, slično kao što su podršku gubili i zeleni, naš sugovornik se ne brine previše gledajući situaciju u drugim europskim državama.

'Ne, ne vidim takve znakove. Zapravo, u velikim zemljama su suverenističke konzervativne snage najveće. Dakle od Francuske, gdje se realno očekuje pobjeda stranke Le Pen, do Njemačke, Austrije i drugih zemalja. Konzervativno-populističke snage zapravo rastu, nisu u padu. Orbán je iznimka jer je izvorno bio liberal, pa se s vremenom mijenjao, a na kraju je bio na vlasti 16 godina. To nije pravilo u Europi, ali desne snage rastu. Zeleni su sigurno na zalazu', uvjeren je Bartulica.

Europa prvak u regulacijama: Samoj sebi radi štetu

Naravno, usporedba sa zelenima potaknula je našeg sugovornika da se požali na njihove politike, kao i na 'woke agendu', za koju navodi da dominira među vodećim političkim strujama u Bruxellesu. Istaknuo nam je da su europske vrijednosti bazirane upravo na religiji.

'Svjesno su odbacili kršćanstvo i, naravno, trebaju ga zamijeniti novim, da tako kažem, ideologijama, odnosno dogmama koje se nameću – od LGBT propagande nadalje. Dakle to su nove vrijednosti koje su, nažalost, često u praksi antikršćanske vrijednosti i zato se kršćani osjećaju malo-pomalo kao autsajderi u mainstream Europi, jer ih se na neki način potiskuje', požalio nam se Bartulica.

Pritom kaže da su politike zelenih stranaka previše koštale Europu. Spomenuo je tako ugrožavanje autoindustrije u Njemačkoj, ali i cjelokupne ekonomije jer, kako ističe, zeleni navode da smo dužni spasiti planet, ali on tvrdi da to toliko neće ovisiti o Europi, koliko o drugim igračima, poput Kine i Indije.

'Vidim da Europa zapravo sebi radi štetu, stvara nepotrebno jaku konkurenciju. Vidim to na ribarskom planu, naprimjer po opterećenjima, propisima, zahtjevima prema ribarima. Danas Turska, ali i druge zemlje, možda i u sjevernoj Africi, postaju veliki igrači, a mi Europljani smo dovedeni u situaciju da uvozimo 70 posto ribe koju konzumiramo. Ta ravnoteža između održivosti i zaštite interesa ribara se raspala. Otišli smo predaleko na stranu zaštite okoliša i plaćamo cijenu za to', rekao je Bartulica, inače jedan od hrvatskih eurozastupnika u EP-ovom Odboru za ribarstvo (PECH).

'Konzervativne vlade kontroliraju gospodarstvo'

Dok se najdesniji hrvatski eurozastupnik žali na autokratske čistke ranijih desnih kadrova u Poljskoj, pa sada i u Mađarskoj, mimo zakona, nismo mogli ne primijetiti da se apsolutno ista stvar mogla prigovoriti i Orbánu i poljskim kolegama koji su ranije izgubili vlast.

Štoviše, Magyar se u svojoj izbornoj kampanji najviše fokusirao na korupciju te Orbánova nepoštena imenovanja i pogodovanja. Možda se političari razlikuju po ideološkim stavovima, ali čini se da, kada su u pitanju imenovanja, svi provode prakse koje se građanima ne sviđaju. Naš sugovornik je svjestan toga, ali budući da je rođen u SAD-u, gdje je dugo i živio, navodi nam da rješenje vidi u manje države, što u Europi baš i nije običaj.

'U području ekonomije sam za manju državu, a konzervativne vlade u srednjoj Europi su, nažalost, bile sklone kontrolirati prevelike dijelove gospodarstva. To radi i HDZ već dugo vremena u Hrvatskoj, time kupuje glasove, ali se hrvatski potencijal ne oslobađa jer se previše toga dogovara i planira skoro kao u vrijeme socijalizma. Ne provode se reforme, ne vjeruje se u sposobnost običnih ljudi da sami stvaraju, već političari određuju dobitnike i gubitnike na tržištu', naveo je Bartulica.

Nastavio je i da je nezadovoljan time što su u Europi 'svi skloni koristiti pravosuđe za obračune s političkim protivnicima' te smatra da 'načelno trebamo biti vrlo suzdržani i odbijati to'. Istaknuo je da to dugo nije bila praksa u SAD-u, a potom je bivšeg predsjednika Joea Bidena optužio da je prvi prekršio to pravilo.

K tome, naš sugovornik je više puta istaknuo da je 16 godina na vlasti predugačko razdoblje pa ga pitamo koliko je po njemu optimalno trajanje nečije vladavine.

'Svaka promjena vlasti je zdrava jer ljudi postaju oholi i prezadovoljni sami sobom, možda uvjereni da su bogomdani i slično. Rekao bih da neki normalan ciklus može biti osam godina, a ako je promjena prečesta, onda je teško upravljati jer za neke reforme i politike ipak je potrebno vrijeme da se vidi kakav im je ishod', kratko je obrazložio Bartulica.

Štite li kvote izlova resurse ili sabotiraju gospodarstvo? 'Ne bojim se da će nestati ribe'

Naposljetku se vraćamo na PECH, o čijim se temama također raspravljalo na svibanjskoj plenarnoj sjednici. Upitan o onome što smatra ključnim interesima Hrvatske u području ribarstva, naš sugovornik ističe da mu se ribari žale da 'europski okvir njima više otežava nego olakšava poslovanje'.

'Europa je postala velesila u regulatornom smislu. Pretjeruje, a za mene deregulacija nije prljava riječ, ne samo za ribarstvo, nego i za druga područja. Što se tiče ribara, imate pravilo: kad je iskrcaj ribe, dužni su u roku od 24 sata poslati procjenu ulova, i ako griješe u više od 10 posto, dolaze im velike kazne, a često je teško to pogoditi. Njima su uvjeti na moru loši, pod pritiskom su da iskrcaju robu, a Europska komisija traži detaljnu procjenu i ako ona previše odskače, dolaze inspekcije i prekršajne kazne, i to ozbiljne. Dakle ispada da ako želiš poštivati pravila, na kraju će vas to toliko koštati da nećete moći poslovati. Sve to treba ozbiljno mijenjati jer naši konkurenti nisu dužni pridržavati se istih pravila', kaže nam Bartulica.

Potom je kritizirao svoje kolege iz zelenih redova tvrdeći da kvotama izlova štete ekonomiji i konkurentnosti Europe. Međutim pitamo ga: 'Ali ako nema kvota koje ograničavaju izlov ribe, zar ne riskiramo da je izgubimo', na što nam je dao svoje rješenje toga kako osigurati opstojnost ribljeg fonda, pritom se dotaknuvši jadranske plave ribe, u koju se ubrajaju i srdele. Primjera radi, znanstveni rad o jadranskim srdelama u crnogorskoj Boki kotorskoj, koji je dostupan ovdje, navodi da srdelama u Jadranu, prema podacima iz sedamdesetih, reproduktivni ciklus traje najčešće od travnja do listopada i katkada od ožujka do studenog. Takvi i slični podaci ključni su za znanstvenu pozadinu utvrđivanja kvote izlova, no Bartulica smatra da priroda, uz ribarske aktivnosti, to može riješiti sama od sebe.

'Ne bojim se da će nestati ribe, nego prema onome što čujem imamo tune više nego ikada. Dakle trebamo povećati kvote, pogotovo za predatore, jer došlo je do određenog poremećaja zbog velikog broja tuna koje ulaze u Jadran, pa onda jedu malu plavu ribu i ona postaje ugrožena jer nema ravnoteže. Mala plava riba bi se sama obnovila kad bi bilo manje tune koja je previše konzumira. Ribari to vide iz prve ruke i ako se itko brine za naše more i održivost, to su oni. Moramo shvatiti da živimo u konkurentnom okruženju, da drugi ne gledaju kao Europljani na zaštitu okoliša i ako to ne shvatimo, na kraju nećemo ni spasiti planet, već ćemo sami sebe ugroziti i ostat ćemo, kao što mi se čini u Hrvatskoj, veliki park prirode. Ovdje sam da prosperiraju ljudi, a ne da bih spasio Zemlju', zaključio je Bartulica sa stavom da se ribarima u Hrvatskoj i Europi mora olakšati, a ne otežavati rad, dakle smanjiti regulacije te dati više slobode u izlovu.