Obzirom na sve veći broj poziva s desnog političkog spektra na smjenu gradonačelnika i lokalne vlasti u Gradu Zagrebu, donosimo kratak vodič kako je to uopće moguće provesti
Marko Perković Thompson artikulirao je s pozornice zagrebačke Arene želju koja se sve više razbuktava na desnom političkom spektru, a to je - smjena zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića i njegove, kako ju je nazvao, 'lijeve sekte'.
U političkom smislu ovoj se akciji još uvijek nije pridružila niti jedna stranka s izabranim predstavnicima u zagrebačkoj Skupštini, a predvodi je inicijativa Referendum za bolji Zagreb, na čijem čelu je Alin Kavur. Ovaj bivši član HDZ-a je u javnosti najpoznatiji po ulozi Dade u poznatoj seriji 'Smogovci', ali i ne pretjerano uspješnom izletu u politiku oličenom u propaloj kandidaturi na svibanjskim izborima za gradonačelnika. U nedjelju, dan nakon Thompsonova koncerta, referendum je najavio i na skupu opskurne desne stranke Autohtona Hrvatska stranka prava predvođene Draženom Kelemincem.
Kavurova inicijativa objavila je 1. prosinca proglas u kojem najavljuje kako kreće u prikupljanje potpisa za referendum o opozivu tek reizabranog gradonačelnika, a 16. prosinca na svojoj su stranici objavili kako je ušla u 'punu fazu provedbe kampanje mobilizacije volontera'. Kavur je na svom Facebooku objavio da će inicijativa krenuti skupljati potpise u veljači, pa u tom smislu Thompsonov poziv za smjenu 'ostataka jugokomunista' prigodno tempiran.
Četiri načina smjene: Referendum
Prema zapisima na stranici inicijative, čini se da aktivisti nisu u potpunosti svjesni da je smijeniti zagrebačkog gradonačelnika gotovo nemoguće. Iako su odabrali vjerojatno najkraći put - referendum - da bi ga uopće organizirali, pripadnici ove ili neke druge inicijative, prema Zakonu o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, moraju prikupiti potpise petine ukupnog broja birača u Zagrebu. Njih je, prema podacima formiranima uoči izbora u svibnju 2025. ukupno 667.789, što znači da bi morali prikupiti najmanje 133.557 potpisa - optimalno i malo više, jer će sigurno neki od njih biti nevažeći.
Obzirom na to da je na posljednjim lokalnim izborima glasanju pristupilo nešto više od 284 tisuće birača, od kojih je ogromna većina glasala za Tomaševića, to upućuje na zaključak da bi Kavur (uz podršku Thompsona i drugih s ruba desnice) prvo morao skupiti potpise gotovo svih birača koji su glasali protiv Tomaševića. Kad bi kojim slučajem u tome uspio, na referendumu bi većina izašlih birača morala biti za opoziv. Ovo se u Hrvatskoj, a kamoli u Zagrebu, još uvijek nije dogodilo - u proteklih petnaestak godina skupljali su se potpisi za opoziv splitskog gradonačelnika Željka Keruma, zadarskog Božidara Kalmete i sisačkog Dinka Pintarića, no niti jedna inicijativa nije ih skupila dovoljno.
Rušenje proračuna
Čak i kad bi referendumskim putem uspjeli smijeniti Tomaševića, Kavur i društvo ne bi se pretjerano usrećili, jer bi gradom do idućih redovnih izbora upravljao Vladin povjerenik. Zato je tu popularniji, brži, institucionalni način smjene - pad proračuna. Ako Gradska skupština Zagreba ne donese proračun do zakonskog roka (obično uoči kraja godine) ili proračun padne dvaput zaredom, hrvatska vlada dužna je raspustiti Gradsku skupštinu i raspisati nove izbore za skupštinu i gradonačelnika. Čak ni ovo se u Zagrebu nikad nije dogodilo, iako je Milan Bandić u nekoliko navrata bio opasno blizu te situacije, no uvijek bi nekako istrgovao s pobunjenim zastupnicima i riješio problem.
Kaznena odgovornost
Kad smo spomenuli Milana Bandića, isti za života nije trajno strpan u Remetinec, no u nekoliko navrata mu je opasno prijetio treći način smjene - smjena zbog kaznene odgovornosti. Naime, ako je gradonačelnik osuđen za teško kazneno djelo sud mu može izreći obavljanje javne funkcije. Milan Bandić je ovo za dlaku izbjegao 2015., kad mu je Županijski sud u Zagrebu izrekao mjeru opreza zbog optužnice u aferi Agram, no nikad mu u praksi nije zabranjeno političko djelovanje. U toj situaciji Vlada opet po sili zakona imenuje povjerenika, koji upravlja gradom do novih izbora.
Zdravstveni razlozi
Milan Bandić je postavio i još jedan presedan, barem u Zagrebu. Zbog njegove smrti prije kraja mandata, naime, po prvi puta su u Zagrebu 2021. organizirani prijevremeni izbori, na kojima je pobijedio Tomislav Tomašević. Da je, kojim slučajem, sebe za života proglasio nesposobnim za upravljanje gradom iz zdravstvenih razloga, rasplet situacije opet bi bio isti - mandat bi mu prestao po sili zakona, a vladin povjerenik bi upravljao gradom do redovnih izbora. Tomašević, koliko je poznato, ne boluje od nekakve bolesti koja bi ga sprječavala u obavljanju funkcije, pa su realne šanse za odlazak s funkcije po toj ili bilo kojoj drugoj osnovi - barem dok ima komotnu većinu u Skupštini i može progurati svaki proračun - minimalne.
Par primjera kad je u Hrvatskoj pala lokalna vlast
Split (2022.) - gradonačelnik Andro Krstulović Opara dao je ostavku, Vlada je postavila povjerenicu
Metković (2016.) - gradonačelnik Božo Petrov dao je ostavku, raspala se većina, raspisani su prijevremeni izbori
Knin (2018.) - gradonačelnik Marko Jelić dao je ostavku nakon izbijanja političke krize i gubitka potpore
Omiš (2014.) - gradonačelnik Ivan Kovačić ostao je bez podrške većine u Gradskom vijeću.