Potpisivanje Memoranduma o razumijevanju između SAD-a i Irana označilo je početak kraja sukoba na Bliskom istoku. No, sadržaj Memoranduma postavlja neizbježno pitanje - čemu sve to?
Jer otkako je SAD napao Iran 28. veljače, tisuće su ljudi ubijene u Iranu i Libanonu. Mnogi su ostali bez svojih domova, poslova, a nesigurnost koja je vladala na Bliskom istoku ostavila je traga i na gospodarstvima zemalja koje nisu bile direktno uključene u sukobe.
No, međunarodni urednik BBC-a, Jeremy Bowen upozorava kako je Memorandum razotkrio da su SAD i Izrael zapravo pretrpjeli strateški poraz. Režim u Teheranu suočio se sa zajedničkom vojnom operacijom dviju svjetskih sila - i preživio.
Iranska strategija blokiranja Hormuškog tjesnaca, piše Bowen, prisilila je Trumpa da pristane na niz ustupaka koji su razbjesnili i uznemirili domaću javnost.
vezane vijesti
Memorandum poziva i na prekid rata u Libanonu, što Izrael tvrdi da nije moguće ostvariti. Rješavanje tog pitanja moglo bi produbiti jaz između Izraela i SAD-a te ići na ruku iranskim tvrdolinijašima koji se protive bilo kakvom dogovoru s Amerikancima.
Činjenica da se SAD obvezao da će ukinuti blokadu iranskih luka, odustati od sankcija Iranu i započeti proces vraćanja oduzete imovine Irana, u zamjenu za otvaranje tjesnaca, govori u prilog tome da SAD zapravo nije ostvario primarne ciljeve.
Koliko je malo zapravo najbolje napravljeno, možda je najbolje sažeo Antony Blinken, državni tajnik u Bidenovoj administraciji. On je na platformi X napisao kako je 'jedino postignuće primirja vjerojatno ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca - koji je bio otvoren prije početka rata'.
Greške koje bi mogle okončati neke karijere
Za Trumpa je, prema svemu sudeći, napad na Iran bio najgora vanjskopolitička pogreška. Za izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, piše Bowen, to bio mogao biti početak kraja duge političke karijere. Izbori koji ga očekuju u listopadu, tvrdokorna vojna politika i odbacivanje diplomacije, moglo bi biti presudno za njegov opstanak.
'Teheran je oduvijek bio svjestan potencijalne moći zatvaranja Hormuškog tjesnaca. Isto je bila i američka vojska, njezini diplomati i špijuni', piše Bowen.
Ali kad je Izrael ubio bivšeg vrhovnog vođu Irana, Ali Hameneija, njegovi nasljednici nisu oklijevali reagirati i povući potez koji se prije izbjegavao - zatvoriti tjesnac.
'Otkrili su moć kontroliranja globalnog ekonomskog gušenja. To je daleko upotrebljivije oružje i puno jeftinije od mreže saveznika i posrednika koju su desetljećima i milijardama gradili na Bliskom istoku', ističe Bowen te dodaje kako je zatvaranje tjesnaca imalo 'brz i razoran utjecaj'.
Prazna obećanja
Trump je, kad je pokrenuo rat, rekao da će režim u Teheranu pasti. Netanyahu je tvrdio da je to jedini način da se obračunaju s 'terorističkim režimom'.
Ni jedan od njih nije ostvario svoj cilj.
Izrael je na kraju i isključen iz pregovora i Memoranduma, pa bi se moglo reći da je njihova misija u potpunosti podbacila.
SAD i Iran postigli su Memorandum o razumijevanju kojim se ponovno otvaraju pregovori o najvećem kamenu smutnje - iranskom nuklearnom programu. U konačnici, piše Bowen, niti jedna niti druga strane međusobno si ne vjeruju i mnogo toga može poći po zlu.
'Tvrdolinijaši u Washingtonu, Teheranu i Izraelu ne žele da sporazum uspije. Iran bi mogao pretjerati, zauzimajući maksimalne pozicije u predstojećim pregovorima i potencijalno ugrožavajući ekonomske dobitke koji bi mogli spasiti njegovo slomljeno gospodarstvo. Ali ovaj sporazum je puno bolji od rata koji je ubio tisuće ljudi i prijetio globalnom ekonomskom recesijom. Ako se postigne nuklearni sporazum, na zadovoljstvo SAD-a i Irana, i ako obje strane održe svoja obećanja, Bliski istok bi se mogao transformirati. To je veliko 'ako', na drugom kraju dugih i teških pregovora', zaključuje na kraju Bowen.
