Ruske balističke rakete, koje se mogu lansirati u serijama do 30 projektila, mogle bi postati jedan od ključnih sigurnosnih izazova za Ukrajinu, upozorava ukrajinski vojni analitičar Oleksandr Kovalenko. Kako prenosi ukrajinski portal Glavred, riječ je o kategoriji oružja koja se sve intenzivnije koristi i za koju Ukrajina ima vrlo ograničene mogućnosti obrane
Prema Kovalenku, balističke rakete mogu presresti isključivo američki sustav Patriot i francusko-talijanski SAMP/T. Ostali sustavi protuzračne obrane, uključujući borbene zrakoplove, nisu učinkoviti protiv takvih projektila.
Čak i u slučajevima uspješnog presretanja, opasnost ne prestaje jer krhotine oborenih raketa predstavljaju ozbiljan rizik za stanovništvo, osobito u gusto izgrađenim urbanim sredinama.
U siječnju je Rusija, prema navodima iz teksta koji prenosi Euromaidan press, lansirala 91 balističku raketu, što je dosad najveći mjesečni broj i pokazatelj jačanja tog segmenta arsenala.
Četiri rakete dnevno
Kovalenko navodi da Rusija trenutačno može proizvesti najmanje dvije balističke rakete dnevno za taktički raketni sustav Iskander-M (9M723).
'Naglašavam – najmanje. Mogu proizvesti tri ili čak četiri takve rakete dnevno', ističe analitičar.
Dodaje da je Rusija posljednjih godina snažnije povećavala proizvodnju balističkih nego krstarećih raketa, poput Kh-101, oslanjajući se na balističko oružje kao glavni instrument pritiska.
Mikročipovi preko trećih zemalja
Kao ključan čimbenik u proizvodnji navodi se dostupnost elektroničkih komponenti.
'Mikročipovi i poluvodiči krijumčare se preko trećih zemalja, uključujući Kinu', tvrdi Kovalenko.
Ako je opskrba stabilna, proizvodnja raste. U slučaju zastoja dolazi do usporavanja, ali ne i potpunog prekida. Prema njegovim riječima, Rusija sada proizvodi više balističkih raketa nego krstarećih projektila tipa Kh-101 i 3M-14.
Domet od 500 kilometara
Najveći rizik odnosi se na područja unutar radijusa od 500 kilometara, koliko iznosi domet balističkih raketa, što obuhvaća gotovo cijeli istok i jug Ukrajine te dijelove sjevera, uključujući Kijev.
Za razliku od krstarećih projektila, balističke rakete ne zahtijevaju zračne ili pomorske lansirne platforme, što je segment u kojem se Rusija, prema navodima u tekstu, suočava s poteškoćama.
Slabljenje krstarećih projektila
Glavred navodi da je upotreba krstarećih raketa Kh-101 i 3M-14 Kalibr osjetno smanjena, a kao razlog se ističe uništenje i oštećenje lansirnih platformi.
Dio strateških bombardera Tu-95 i Tu-160, prema tim navodima, pogođen je u operaciji Web, a u sličnoj situaciji navodno su i brodovi nosači projektila Kalibr u Crnom moru, od kojih je dio uništen ili oštećen, dok su neki lansirni sustavi iscrpili svoj radni vijek.
'Da bi ih se popravilo, brodove bi trebalo izvući iz Crnog mora sve do Baltika', navodi Kovalenko.
Teško uočljivi mobilni lanseri
Kao dodatna mogućnost obrane spominje se uništavanje lansirnih sustava na teritoriju Rusije, no riječ je o iznimno složenom zadatku.
Lanseri su mobilni, dobro maskirani te ih je teško locirati, pratiti i uništiti.
'Teško ih je loviti, identificirati, pratiti i uništiti. Ali ako govorimo o stvarnim protumjerama, alternative nema', poručuje Kovalenko.
Prema njegovim riječima, upotreba balističkih raketa protiv gradova, čak i kada se naziva 'preciznim' udarima, neminovno dovodi do civilnih žrtava. Bojeve glave mase oko 500 kilograma, uključujući one visokoeksplozivne i rasprskavajuće, imaju razornu snagu koja onemogućuje potpuno ograničen učinak.