Prema navodima njemačkog tjednika Der Spiegel, kojeg je prenio Independent, Macron je upozorio da bi administracija Donalda Trumpa mogla „izdati Ukrajinu“ tijekom mirovnih pregovora, i to bez jasnih sigurnosnih jamstava.

Navodno je Macron svojim europskim kolegama, uključujući njemačkog kancelara Friedricha Merza i glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, rekao: „Postoji mogućnost da će SAD izdati Ukrajinu po pitanju teritorija bez jasnoće o sigurnosnim jamstvima.“

Američki mirovni plan izazvao šok u Europi

Procurjeli transkript pojavio se u trenutku kada tim Donalda Trumpa pojačava pritisak na Moskvu i Kijev da sklope mirovni sporazum. Američki prijedlog od 28 točaka, predstavljen krajem prošlog mjeseca, tražio je od Ukrajine značajne teritorijalne i vojne ustupke. To je izazvalo ogorčenje među europskim čelnicima i otvorilo pitanje jedinstva Zapada u pristupu ratu.

Unatoč intenzivnim diplomatskim aktivnostima posljednjih tjedana, ključni sporovi ostali su neriješeni. Trumpov izaslanik Steve Witkoff i zet američkog predsjednika Jared Kushner proveli su pet sati u razgovorima s Vladimirom Putinom tijekom posjeta Moskvi početkom tjedna, no rezultat je bio minimalan.

Europski čelnici zabrinutis

Macron nije bio jedini koji je na pozivu izrazio nezadovoljstvo američkim pristupom. Njemački kancelar Friedrich Merz upozorio je da Zelenski mora biti „izuzetno oprezan“ u danima koji dolaze. „Oni se igraju, i s vama i s nama“, rekao je Merz, referirajući se na Witkoffa i Kushnera.

Finski predsjednik Alexander Stubb, inače u dobrim odnosima s Trumpom, bio je još izravniji: „Ne smijemo ostaviti Ukrajinu i Volodimira same s ovim momcima.“ NATO-ov glavni tajnik Mark Rutte pridružio se stavu, dodajući: „Slažem se s Alexanderom, moramo zaštititi Volodimira.“

Na pozivu su sudjelovali i poljski premijer Donald Tusk, talijanska premijerka Giorgia Meloni, danska premijerka Mette Frederiksen, norveški premijer Jonas Gahr Støre, predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa te čelnica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Sastanak u Moskvi bez rezultata

Poziv je održan dan prije odlaska Witkoffa i Kushnera u Moskvu, gdje su se susreli s Vladimirom Putinom, njegovim savjetnikom Jurijem Ušakovom i posebnim izaslanikom Kirilom Dmitrijevim. Prema Kremlju, razgovori su bili „nužni“ i „korisni“, ali i „težak posao“. Neki američki prijedlozi za Moskvu su neprihvatljivi.

Trump tvrdi da su Witkoff i Kushner imali „vrlo snažan dojam da bi Putin želio postići dogovor“. Sljedeća runda pregovora trebala bi se održati u Miamiju. Europski čelnici htjeli su prije toga organizirati sastanak s američkim izaslanicima, no Witkoff se iz Moskve vratio u SAD bez ikakvog susreta s europskom stranom.

Rasprave o zamrznutoj ruskoj imovini

Tijekom istog poziva Merz je otvorio i pitanje zamrznute ruske imovine - temu koja je posljednjih mjeseci sve spornija. Upozorio je da Europa mora zadržati kontrolu nad tom odlukom.

U međuvremenu, Europska komisija iznijela je plan prema kojem bi se 90 milijardi eura zamrznute ruske imovine koristilo za financiranje ukrajinske obrane. Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev odmah je reagirao, nazvavši taj potez „ravnopravnim casus belliju“, odnosno činu koji bi mogao opravdati rat.

Merz je poručio europskim saveznicima: „Europa ne bi mogla prepustiti odluku drugim, neeuropskim državama o tome što se događa s financijskim resursima agresora, koji su legalno zamrznuti unutar naše jurisdikcije i u našoj valuti.“