PRAVO NA...

'Ako MUP zna koje su ulice najopasnije, zašto to ne objavi?'

  • Autor: Marina Barukčić
  • Zadnja izmjena 28.09.2012 15:42
  • Objavljeno 28.09.2012 u 13:32
Gongov okrugli stol

Gongov okrugli stol

Izvor: Cropix / Autor: Damjan Tadic/CROPIX

Uoči donošenja novog Zakona o pravu na pristup informacijama, Gong je u Saboru organizirao konferenciju 'Informacijama do demokracije'. Sudionici, među kojima su bili potpredsjednik Sabora Josip Leko i ministar Uprave Arsen Bauk, na ovaj su način dali doprinos osvještavanju javnosti o važnosti tog zakona i prava na pristup informacijama svakog građanina koji svojim angažmanom može doprinijeti borbi protiv korupcije i drugih društvenih bolesti

Zakon o pravu na pristup informacijama i korištenje toga prava - jedan je od glavnih simptoma (ne)demokratičnosti društva. Predsjednik Vijeća Gonga Berto Šalaj rekao je kako je na razini normativnih standarda i mehanizama za borbu protiv korupcije razina transparentnosti u Hrvatskoj još uvijek na niskim granama. 

'Hrvatska je danas prožeta kulturom nepovjerenja - građani ne vjeruju političarima i političkim institucijama. Izgubili su povjerenje da je politika rad na maksimiziranju zajedničkog dobra nego misle da je politika nešto prljavo što služi zadovoljavanju privatnih interesa. I da sada postanemo zemlja bez korupcije, trebat će vremena da građani vrate vjeru', rekao je Šalaj ističući da Zakon o pravu na pristup informacijama može uvelike pomoći povratku izgubljenog povjerenja.

Naime, Gong je ocijenio da je postojeći zakon nepotpun, jer brojni zahtjevi za informacijama, pogotovo oni vezani za proračun, na kraju budu odbijeni zbog nekoherentnog tumačenja propisa. Najčešće su javnosti uskraćeni ugovori o poslovima sklopljenim s privatnim pravnim osobama, informacije o koncesijama i studijama te informacije o financijskim transakcijama.

Institucije od kojih se traže ugovori, dokumenti ili jednostavno informacije, često kasne s odgovorima koje po zakonu moraju dostaviti u roku od najviše 15 dana. U istraživanju koje su proveli nad 54 institucije (Vlada, Ured predsjednika, ministarstva, javne tvrtke...) kroz 70 zahtjeva za pristup informaciji, oko 96 posto ih je poslalo odgovore na pitanja Gonga, ali tek je dvije trećine odgovora bilo potpuno. Oko 13 posto zahtjeva bilo je odbijeno zbog navodnih ograničenja. 

Iz Gonga su naveli primjer kada su od Ministarstva pravosuđa tražili objavu ugovora s američkom odvjetničkom tvrtkom Patton Bogs LLP. Ministarstvo je odbilo zahtjev, jer su rekli da je ugovor povjerljiv, no Agencija za zaštitu osobnih podataka odbacila je to obrazloženje. Gong još uvijek čeka novi odgovor ministarstva.

Kada su tražili ugovore o koncesiji za financiranje, građenje i upravljanje Jadranskom autocestom BINA-ISTRA i ugovor o autocesti Zagreb - Macelj, tada su im u HAC-u rekli da su to tajni podaci. Ugovor o koncesiji za crpljenje termalnih voda sklopljen s Coca-Cola Beverages Hrvatska d.d. je, kažu, obavijen velom šutnje premda je to ugovor od javnog interesa.

S druge strane, kada su od Vlade tražili ugovore za 'clean start' odnosno 'Analizu postojećeg stanja u državnim tijelima i trgovačkim društvima s konceptom poboljšanja efikasnosti upravljanja', Vlada im je cjelovite ugovore dostavila u roku od 15 dana. Tportal je prvi objavio te ugovore o kojima možete pročitati OVDJE.

Analizirajući web-stranice javnih institucija i njihovu transparentnost, Gong je Vladinu web-stranicu ocijenio najboljom, jer udovoljava čak 77 posto kriterija. Nakon stranice vlada.hr, najtransparentnije su stranice Ureda za udruge Vlade RH, Hrvatski zavod za zapošljavanje te Ministarstvo pravosuđa koje imaju 76 posto ostvarenih kriterija. Ministarstvo uprave je na trećem mjestu sa 74 posto bodova. Oni su ovako dobro ocijenjeni, jer se na njihovim stranicama mogu naći dokumenti ugovora, zakona, javnih natječaja i slično.

Najnetransparentnije portale imaju Agencija za upravljanje državnom imovinom, Državno sudbeno vijeće i Ured za socijalno partnerstvo Vlade. Inače, institucije najčešće objavljuju natječaje, pravne temelje i informacije o svome radu, a dokumenti o javnoj nabavi i troškovima financiranja najteže se ili gotovo nikako ne mogu pronaći na njihovim stranicama.

Primjere koji bi Hrvatskoj trebali biti uzor naveo je Andrew Stott iz Odbora za transparentnost Velike Britanije. On tvrdi da, ako sve članice EU objave sve javne podatke, to može koristiti gospodarskoj aktivnosti oslobađajući čak 140 milijardi eura na godišnjoj razini.

Navodi kako je u Zapadnim zemljama transparentnost javnih podataka na tolikoj razini da građani New Yorka mogu birati čak 68 aplikacija preko kojih mogu dobiti detaljne informacije o podzemnoj željeznici u gradu. U Velikoj Britaniji su pak objavljene lokacije 300.000 autobusnih stanica nakon čega su građani svojim sudjelovanjem na toj karti ispravili 18.000 podataka. Možda bi se ovi podaci mogli nekome činiti banalnima, no imaju li građani Zagreba aplikaciju preko koje mogu vidjeti gdje se nalazi koji tramvaj, koliko je star, koliko je imao kvarova...?

Britanci tako imaju i mogućnost da preko interneta saznaju koliko je u njihovoj ulici, kvartu ili gradu ovoga mjeseca bilo provala ili bilo kakvih drugih kriminalnih radnji. Na toj stranici također imaju fotografije i brojeve telefona lokalnih policajaca kojima se uvijek mogu obratiti. MUP također ima podatke o kriminalu u svakoj ulici u svakom mjestu u Hrvatskoj, no mi takve podatke moramo posebno tražiti i na njih čekati. 

Svako ministarstvo, ured ili državna agencija u Britaniji mora javno objaviti svaku isplatu državnog novca na web-stranici. Građani mogu vidjeti tko je autorizirao koju isplatu, kada je i u kojem iznosu isplaćena plaća za osoblje ministarstava, koliko troše na uredski papir, a koliko na boju u printeru, tko i kako troši službene kreditne kartice... Sve je to novac poreznih dužnika odnosno građana pa je stoga i najlogičnije da svi imaju detaljan uvid u te podatke.

Pomoćnik ministra uprave za e-Hrvatsku Darko Parić slaže se da informatizacija osigurava transparentnost, a time i manje prostora za korupciju. No Hrvatska još uvijek ima problem s tim što je većina informacija na papirima te se tek gradi digitalna baza podataka.

Da Zagreb objavi istraživanje o kvaliteti vrtića, o komunalnoj opremljenosti, da Ministarstvo znanosti objavi informacije o kvaliteti škola, MUP o stopama kriminala, vidjelo bi se gdje je u Hrvatskoj najbolje živjeti. Možda će i tržište nekretnina tada krenuti u nekom drugom smjeru, ali mi to držimo u ladicama bez ikakvog logičnog razloga. To nisu podaci javne uprave, to su javni podaci i nadam se da ćemo u skorije vrijeme to početi objavljivati', rekao je Parić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi