ZNANOST OCJENJUJE

12 stvari koje će promijeniti ama baš sve

Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Nekoliko važnih prirodnih događaja i ljudskih otkrića u skoroj bi budućnosti moglo značajno promijeniti civilizaciju, život te način razmišljanja ljudi

Svjedoci smo činjenice kako su izmjene ledenih doba s umjerenim klimatskim razdobljima, baš kao i ljudski izumi poput otkrića kotača, poljoprivrede, prirodne selekcije, teorije relativnosti i interneta mijenjali i oblikovali život ljudi na Zemlji u prošlosti.

Prirodno se nameće pitanje koji bi događaji u skorijoj budućnosti mogli imati sličan dramatičan učinak na ljudsko društvo? Ugledni znanstveni časopis Scientific American u novom broju predstavlja 12 takvih mogućnosti i procjenjuje vjerojatnost da se one dogode do 2050. godine.

FANG/COLOR CHINA

FANG/COLOR CHINA

Izvor: Sipa Press / Autor: FANG/COLOR CHINA

Zbog emisije CO2 moglo bi doći do otapanja polarnog leda
Otapanje polarnih područja

Površina kopna postupno se smanjuje. Sjedinjene Države samo su u 20. stoljeću na istočnoj obali izgubile gotovo 20 metara priobalja, a razine oceana od 1900. narasle su za oko 17 centimetara, što zbog otapanja polarnih kapa što zbog povećanja zapremine oceana uzrokovane porastom temperature. No to je tek početak onoga što nas očekuje. 'Planirajte rast od jedan metar do kraja stoljeća', upozorava NASA-in glaciolog Robert Bindschadler. Iako nas od potopa Floride i Bangladeša još uvijek dijele stoljeća, Arktik bez leda i značajno izmijenjene konture priobalja možemo očekivati već do 2100. Oko 200 milijuna ljudi koji danas žive u područjima čija nadmorska visina ne prelazi jedan metar – u njima se nalazi i osam od deset najvećih gradova svijeta – morat će se preseliti u više dijelove kontinenata. Kada bi se sav led na Zemlji otopio, razine mora porasle bi za čak 65 metara. Ovaj proces otapanja bit će teško zaustaviti čak i ako se emisije stakleničkih plinova smanje. Naime, ledene kape reagiraju na opće klimatske promjene, a kada se jednom otope teško se ponovno formiraju. Autor članka ocjenjuje da je scenarij vjerojatan.

Otkriće novih dimenzija

Zamislite da rukom možete posegnuti u četvrtu dimenziju prostora i osloboditi se okova uobičajene geometrije. Zubari bi mogli prčkati po korijenu vašeg zuba bez bušenja, a vi čak ne biste trebali ni usta otvoriti. Koliko god zvučale fantastično, dodatne dimenzije prostora mogle bi postojati. Fascinantni zakoni i sile koji upravljaju svijetom navode na zaključak da bi naš svemir mogao biti samo svojevrsna sjena višedimenzionalne stvarnosti. Ako je to uistinu tako, Veliki Hadronski Sudarač u Ženevi mogao bi sudarima čestica stvoriti dovoljno energije da se one oslobode trodimenzionalnog prostora i otvoriti dosad nepojmljive obzore. 'Dokazi o postojanju dodatnih dimenzija potpuno bi promijenili naše shvaćanje svijeta', kaže kozmolog Max Tegmark iz MIT-a koji je 1990. napravio četverodimenzionalnu inačicu igre Tetris želeći ilustrirati kako bi višedimenzinalni svijet mogao izgledati. Neke suvremene znanstvene teorije štoviše predviđaju mogućnost da u svemiru postoji 10 dimenzija koje do sada nismo uspjeli otkriti, jer su premalene ili zato što smo nekom vrstom membrane zarobljeni u njima. Nastajanje subatomskih crnih rupa u LHC-u automatski bi potvrdilo postojanje više dimenzija zato što je gravitacija u trodimenzionalnom prostoru jednostavno preslaba za stvaranje tako malih crnih rupa. Višedimenzionalnost bi se mogla također otkriti promatranjem orbita crnih rupa i eksplozija golemih zvijezda. No čak i ako višedimenzionalni prostor postoji, mi ga vjerojatno ne bismo mogli posjetiti, jer bi on destabilizirao složenije strukture. Autor mogućnost ovog događaja ostavlja na 50:50.

Otkriće vanzemaljaca

Potraga za vanzemaljcima započeta je još 60-ih godina prošlog stoljeća. Iako je znanost od tada otkrila kako većina zvijezda ima planetarne sustave te da nastanjivi planeti nalik na Zemlju ne bi trebali biti osobita rijetkost u našoj galaksiji, a kamoli u svemiru, znanstvenici i organizacije koji se bave potragom za ekstraterestrijalnim inteligentnim životom poput SETI-ja još uvijek nisu otkrili nikakve znakove njegova postojanja. Jedan od razloga tome svakako je ograničenost dosadašnjih metoda traganja. Primjerice jedan od najopsežnijih projekata Phoenix u devet je godina rada uspio u širokom spektru frekvencija elektromagnetskih valova najvećim svjetskim radio teleskopima analizirati oko 800 obližnjih zvijezda što je tek milijunti dio od jedan posto svih zvijezda Mliječne staze (a čak ni one nisu popuno pouzdano istražene). Ipak NASA-in svemirski teleskop Kepler, koji trenutačno traži planete u orbitama oko 100.000 zvijezda trebao bi uskoro odgovoriti barem na pitanje koliko su česti oni nalik na Zemlju. Naravno, ni na njima ne moraju postojati inteligentni oblici života sposobni za komunikaciju s nama. Zanimljivo je ipak da svjetske vlade danas još ni najmanje nisu spremne za otkriće vanzemaljaca, ne postoji nikakav protokol UN-a za takav slučaj, pa čak ni procjena trebamo li odgovoriti ako nas netko pozove! Autor ovo otkriće ne smatra previše vjerojatnim.

Klimatske promjene izazvane nuklearnim ratom

Završetak hladnog rata i sporazumi o kontroli nuklearnog naoružanja značajno su smanjili prijetnju globalnog nuklearnog razaranja. Međutim, nuklearni sukobi na lokalnim razinama i dalje su mogući, jer se neke zemlje ne žele pridržavati međunarodnih sporazuma. Globalne posljedice mogle bi izazvati tek eksplozije desetaka nuklearnih bombi jednake snage onoj koja je razorila Hirošimu. Ovaj scenarij moguće je zamisliti primjerice ako izbije rat između Pakistana i Indije. Eksplozije 100-tinjak takvih bombi iz arsenala ove dvije zemlje izravno bi odnijele 20-ak milijuna života te još mnogo neizravno kroz kontaminaciju atmosfere. Nošene vjetrovima radioaktivne čestice bi obišle Zemlju u tjedan dana, a kroz dva mjeseca prekrile bi planet. Nebo bi zastrli oblaci, a biljke ostale bez dovoljno svjetlosti što bi na 10 godina ugrozilo hranidbeni lanac.
Računajući na zdrav razum i odgovornost državnika autor ipak ne vjeruje da će se takav scenarij odigrati.

Stvaranje umjetnog života

Iako smo prošli tjedan bili svjedoci velikog iskoraka Craiga Ventera i njegova tima na ovom polju, stručnjaci ističu da će još trebati pričekati na stvaranje potpuno umjetnih oblika života te da znanost i nije previše

FANG/COLOR CHINA

FANG/COLOR CHINA

Izvor: tportal.hr / Autor: www.jcvi.org

Prvi sintetski organizam u povijesti čovječanstva

zainteresirana za taj cilj. U središtu njihova zanimanja umjesto toga je stvaranje novih životnih oblika mijenjanjem ili kreiranjem dijelova ili cijele DNA koja se potom usađuje u već postojeće organizme. Manipulacija genima danas je postala toliko raširena da je čak i studenti mogu izvesti. 'Napredak na ovom području jednog će dana omogućiti da se gotovo sve što se danas proizvodi industrijski proizvede biološki', kaže George M. Church iz Harvard Medical School. Biološki sustavi moći će čistiti atmosferu od zagađenja, stvarati gorivo ili obnovljivu energiju. 'Sintetička biologija će iz temelja promijeniti način proizvodnje u narednih stotinu godina', ističe David Rejeski, direktor Međunarodnog znanstvenog centra Widrow Wilson u Washingtonu. 'Bit će to promjena ravna industrijskoj revoluciji', zaključuje Rejeski. Ovakav razvoj stvari autor smatra vrlo vjerojatnim.

Stvaranje supervodiča na sobnoj temperaturi

Kako problemi brzog nestajanja zaliha fosilnih izvora energije i njihova zamjena obnovljivim izvorima postaju sve aktualniji, raste i važnost rješavanja problema transporta energije. Sahara bi, primjerice, bez većih problema mogla cijelu Europu opskrbljivati solarnom energijom, međutim, još uvijek ne znamo kako je bez velikih troškova transportirati preko mora i na velike udaljenosti. U tu svrhu trebalo bi otkriti supervodiče koji bi mogli raditi na uobičajenim temperaturama. Naime, trenutačno je supervodljivost moguće postići tek na izuzetno niskim temperaturama od -196. stupnjeva Celzijusovih što znači da se kabeli moraju držati uronjeni u rashlađenom tekućem dušiku što je vrlo skupo. Postizanje supervodljivosti na višim temperaturama izazvalo bi pravu revoluciju u energetici. Vjerojatnost se procjenjuje na 50:50.

Samosvjesni strojevi

Istraživači umjetne inteligencije ne sumnjaju da će razvoj izuzetno inteligentnih računala, robota koji se mogu replicirati te sami sebe poučavati i prilagođavati se različitim uvjetima, promijeniti svijet. Međutim, kada će ovaj cilj biti ostvaren nitko ne može s preciznošću predvidjeti. Današnji inteligentni strojevi još uvijek nemaju veliku samostalnost u radu. Kada roboti jednoga dana postanu samosvjesni, poželjet će se i usavršavati, a možda i pokrenuti rat sa svojim tvorcima kao u SF filmovima. Ipak, znanstvenici vjeruju da bi se crni scenarij mogao izbjeći pravilnim programiranjem – odnosno određivanjem zakona robotike poput onih u knjizi Isaca Asimova 'Ja robot'. 'Razvijena umjetna inteligencija neće doći iznenada poput invazije strojeva koji će nas htjeti istisnuti, kaže futurist Ray Kurzweil. Ona će na neki način slijediti put evolucije sličan onome kroz koji je prošlo čovječanstvo. No Kurzweil smatra kako ipak možemo očekivati da će nas strojevi jednoga dana nadići. Ovakav razvoj stvari do 2050. autor drži vjerojatnim.

Kloniranje ljudi

Još od rođenja ovce Dolly 1996. jasno je da će jednog dana i čovjek biti kloniran. Do danas još nitko nije dokazao da je u tom naumu uspio. Iako su ljudske jajne stanice uspješno klonirane, nijedna nije uspjela prerasti rane faze razvoja. Naime, čini se da proces usađivanja genetskog materijala, uzgoja stanica i embrija stvara greške u razvoju, tim veće što su viši organizmi koji se kloniraju. Znanost bi teoretski jednoga dana mogla klonirati i neke izumrle vrste životinja pa čak i neandertalce. Ako uzmemo u obzir sve tehnološke mogućnosti te moralna i zakonska ograničenja, prvi čovjek najvjerojatnije će biti kloniran u nekoj manje restriktivnoj zemlji gdje će projekt financirati neki bogati ekscentrik. Ovaj korak, koji autor procjenjuje vjerojatnim, prisilit će nas da promišljamo veličinu odgovornosti koju znanstvena moć sa sobom nosi.

Veliki pacifički potres

U području Kalifornije znanstvenici već dulje vrijeme najavljuju i očekuju potres katastrofalnih razmjera koji bi područje Los Angelesa mogao pretvoriti u otok ili ga približiti nekoliko metara bliže San Franciscu. Američke seizmološke službe tvrde da je vjerojatnost da će se potres snage najmanje 6,7 stupnjeva dogoditi do 2038. čak 99 postotna. No on bi lako mogao biti i znatno snažniji, možda čak 8,2 stupnjeva. U potresu snage 7,8 stupnjeva, koji se smatra prilično vjerojatnim, poginulo bi najmanje 1.800 ljudi, a oko 50.000 bi bilo ozlijeđeno. Nastale bi velike pukotine u tlu, a šteta bi prešla 200 milijardi dolara. Aktiviranje rasjeda San Andreas moglo bi izazvati čak i snažnije aktivnosti u drugim rasjedima širom svijeta. Iako je ovaj događaj ocijenjen kao gotovo siguran, lako je moguće da neće imati tako strašne posljedice kakvima ih stanovništvo tog dijela SAD-a zamišlja.

Energija fuzije

Iako se običnim ljudima čini na dohvat ruke, fuzijski će reaktor vjerojatno još duže vrijeme slijediti onu staru prognozu prema kojoj će uvijek izgledati kao da je 20 godina ispred nas. Naime, najveći projekt ITER u Francuskoj neće početi s eksperimentima prije 2026, a znanstvenici će potom u njemu morati raditi još najmanje deset godina prije nego što i pokušaju predstaviti neki prototip reaktora. U teoriji fuzijske centrale predstavljaju najbolji odgovor na nezasitne energetske apetite naše civilizacije. Međutim, u praksi one će u ovom stoljeću vjerojatno još uvijek biti preskupe. Znanstvenici stoga vjeruju da će najbolje biti kombinirati fuziju i fisiju – fuzijske reakcije mogle bi ubrzati fisijske u nuklearnom otpadu. Ovaj projekt nazvan LIFE mogao bi se pokrenuti do 2020. Autor procjenjuje da je konstrukcija učinkovitog fuzijskog reaktora do 2050. malo vjerojatna.

FANG/COLOR CHINA

FANG/COLOR CHINA

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Asteroid Apophis
Udari asteroida

Dana 13. lipnja ove godine, asteroid nazvan 2007 XB10 promjera 1,1 kilometara koji bi mogao izazvati štete globalnih razmjera prozujat će pored Zemlje, na sreću prilično daleko - na 10,6 milijuna kilometara, odnosno na 27,6 puta većoj udaljenosti od one na kojoj oko Zemlje kruži Mjesec. No loša je vijest da u narednih 200 godina možemo s priličnom sigurnošću očekivati udar asteroida dovoljno velikog da uništi manji grad. NASA je dosad otkrila 940 tzv. NEO-a (objekata koji prolaze blizu Zemlje) promjera većeg od kilometar, međutim, nijedan od njih neće udariti u Zemlju. No veću prijetnju predstavlja nekih stotinjak tisuća manjih objekata promjera od 140 metara na više koji neće izazvati Armagedon, ali bi mogli udariti snagom od oko 300 megatona TNT-a. U naš planet svakih 30.000 godina udari neki objekt te veličine, a svakih 700.000 godina neki promjera oko kilometar. A ako takav udar zaprijeti Zemlji, teško je očekivati da ćemo se moći obraniti kao što to prikazuje film 'Deep Impact'. Mjere prevencije za sada su još u povoju. Na sreću, autor ovaj scenarij na temelju dostupnih podataka procjenjuje malo vjerojatnim.

Ubojita pandemija

Virus H1N1 nije izazvao pandemiju onakvih razmjera kakvi su se u početku očekivali, međutim, otkrio je neke neugodne činjenice o našoj nespremnosti za borbu s opasnim patogenima. Neki novi virus mogao bi odnijeti milijune života, odvesti neke zemlje u izolaciju te ugroziti ljudska prava i globalno gospodarstvo. Tako izazvana nestabilnost mogla bi potrajati godinama. A kada bi pandemiju izazvala ljudska greška, posljedice bi bile još puno teže. Autor procjenjuje vjerojatnost ubojite pandemije na 50:50.

Pogledajte interaktivni prilog na webu American Scientifica

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi