Zaštita granica

Znate li što je iBorderCtrl? Umjetna inteligencija odlučuje tko smije ući u EU, a ovo su trik pitanja koja postavlja

  • Autor: M. S.
  • Zadnja izmjena 10.12.2018 12:54
  • Objavljeno 10.12.2018 u 12:42
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

U Mađarskoj, Letoniji i Grčkoj počeo je eksperimentalni nadzor granica pomoću naprednog sustava koji koristi čitače, skenere i različite sustave automatske kontrole

Kako je krenulo, ubuduće će nas na granicama dočekivati sustavi umjetne inteligencije koji će umjesto policije odlučivati možemo li ući u zemlju. Mi koji smo već u Europskoj uniji imat ćemo s time manje problema, no ulazak u schengenski prostor mogao bi za neke postati nemoguća misija.

Naime, ovih je dana startao, zasad tek eksperimentalno, iBorderCtrl, odnosno Intelligent Portable Control System. Riječ je o inovativnom projektu kojim se želi omogućiti brža i kvalitetnija kontrola prolaska putnika iz trećih zemalja kroz državne granice članica Europske unije. Iza toga krije se nizu softverskih i hardverskih rješenja koja uključuju prijenosne čitače i skenere, različite sustave automatske kontrole, pouzdanu bežičnu mrežu te sigurnu pohranu i brzu obradu podataka.

  • +4
  • +1

Provjera putnika na državnim granicama

Izvor: Cropix / Autor: Željko Hajdinjak / CROPIX

Ovim projektom Europska unija želi izgraditi sheobuhvatan sustav koji bi smanjio troškove nadzora i ubrzao kontrole na granicama te istovremeno smanjio smanjio čekanja i pojačao sigurnost. Zvuči kao nemoguća mislija, ali isprobavanje projekta već je započelo u Mađarskoj, Latviji i Grčkoj.

Animirani carinici prva crta obrane od uljeza

‘Koristimo se kombinacijom postojećih i dokazanih tehnologija, ali uvodimo i neke nove', objašnjava koordinator projekta George Boultadakis iz European Dynamicsa u Luksemburgu. 'Ovaj sustav prikupljanja podataka ide korak dalje od biometrije prema biomarkerima.'

Sustav radi otprilike ovako: putnici koji žele ući neku zemlju EU koristite online aplikaciju kako bi uploadali fotografije iz putovnice, vizu i dokaz o novcu kojeg unose u zemlju. Potom gledajući u web kameru odgovaraju na pitanja animiranog carinika: ona o spolu, etničkoj pripadnosti i jeziku kojim se služe. Bit će i trik pitanja pa nakon uobičajenog 'što vam je u kovčegu?', slijedi i 'ako otvorite kovčeg i pokažete njegov sadržaj, hoćemo li se uvjeriti da su vaši odgovori bili točni?' Sustav bi pritom analizirao grimase ispitanika kako bi otkrio govori li istinu ili laže.

To je prvi stupanj provjere. Drugi dio odvijao bi se na samoj granici. Putnici koji su prethodnim skeniranjem ocijenjeni kao niskorizični prošli bi tek kratku provjeru dok bi oni sumnjiviji bili podvrgnuti detaljnijem ispitivanju. Službenici bi pomoću priručnih uređaja uspoređivali izgled putnika s arhiviranim fotografijama. Nakon provjere dokumenata i otisaka prstiju, skeniranja dlana i uspoređivanja lica, ponovno bi se izračunao potencijalni rizik puštanja sumnjivca preko granice. I tek tada daljnju bi obradu preuzeli policajci i carinici.

Otvorene granice donose veliki novac u proračun

U Europsku uniju svake godine uđe više od 700 milijuna ljudi i njihov broj stalno raste. Postavlja se pitanje kako provjeriti sve dokumente i biometričke podatke i istovremeno zadržati protočnost granica. Jer vrijeme je novac, a u slučaju europskih granica taj je novac doista ogroman. Takozvani Cockfieldov izvještaj iz 1980. izračunao je kako nestanak kontrola na unutarnjim granicama između zemalja EU podiže BDP zemlja članica 2,5% godišnje. A 2011. to je značilo dodatnih 232 milijardi eura! Sad se računa da bi se manji, ali ipak značajan rast, mogao postići i kvalitetnijim nadzorom vanjskih granica.

TEHNO PROGNOZA

Kakva nas tehnološka budućnost očekuje u 2019. godini? Evo što predviđaju stručnjaci

Pogledaj galeriju
7

Tehnologija bi trebala smanjiti potrebu za subjektivnom procjenom djelatnika na terenu i automatizirati proces kontrole. Dakle, skenirati, a ne pipkati, unaprijed provjeriti umjesto pretresati. No dok stručnjaci tvrde da je ljudski faktor najslabijia karika u sigurnosnom lancu, podaci o manjkavosti tehnoloških izuma ne idu na ruku zagovornicima prepuštanja državne sigurnosti umjetnoj intelegenciji. Dosadašnja istraživanja pokazala su da se u algoritne za prepoznavanje lica ne može pouzdati, a prva testiranja pokazala su da je iBorderCtrl bio točan u tek 76 posto slučajeva. Ovakav način prikupljanja podataka dvojben je i s pozicije ljudskih prava no takvi problemi trenutno nisu u žiži državnih interesa.

Osiguravanje granica je unosan biznis

Hoće li granice biti sigurnije, ne znamo. Hoće li od ovog projekta imati koristi tvrtke na berićetnom tržištu sigurnosne opreme, svakako hoće. Na osmišljavanju, izradi, ugradnji i održavanju raznih sigurnosnih sustava na europskom će se tržištu, kažu, 2020. okrenuti čak 128 milijardi eura.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!