testiranje po kućama

Znaju li ljudi sami sebi uzeti bris i koliko su uopće precizni rezultati kućnih testova na koronavirus?

15.05.2020 u 07:16

Bionic
Reading

Britanskim radnicima, ključni za obavljanje vitalnih poslova, već danima na kućne adrese stižu priručni testeri kojima svatko sam može provjeriti je li možda zaražen ili nije

U miru i komforu vlastitog doma, testira se na uobičajen način, uzimanjem brisa iz nosa i grla. No pitanje je koliko su ti testovi pouzdani.

Studije, provedene prvih dana širenja zaraze u Kini, sugerirale su da zamalo svaki treći bris koji su uzimali tamošnji zdravstveni radnici, daje 'lažno negativnu' sliku, odnosno da testirani nije zaražen. Zbog toga mnogi misle da je samotestiranje uzaludan posao; štoviše, da će se zbog velikog broja lažno negativnih testova zaraza još više i brže širiti, piše New Scientist.

Nijedan test nije savršen: loša tehnika uzimanja brisa i pogreške u analizi mogu dovesti do netočnih rezultata. Ne postoji definirana lažno negativna razina na kojoj testovi postaju bezvrijedni.

'Sve ovisi o tome koje pitanje postavljate', kaže Graham Cooke s londonskog Imperial Collegea. Testiranje uvijek može biti korisno, pod uvjetom da stopa lažne negativne vrijednosti nije previsoka. Problemi nastaju na nižoj, osobnoj razini. U bolnici, ako netko ima negativan nalaz na koronavirus, ali pokazuje simptome, liječnici će odrediti što je nabolje po pacijenta.

'Ako ste sigurni da je netko zaražen, ignorirat ćete nalaze testa', kaže Cooke.

No, lažno negativni nalazi zaraženih ljudi koji ne pokazuju simptome, e to može biti opasno. Ako obučeni zdravstveni radnici dobivaju 30 posto lažno negativnih nalaza, koliko će se onda takvih, krivih nalaza dobiti samotestiranjem?

No, ne mora sve biti tako crno. Yi-Wei Tang iz Cepheida, dijagnostičke kompanije iz Kalifornije, kaže kako je lažna negativna stopa od 30 posto zabilježena u ranoj fazi borbe protiv koronavirusa u Kini. A tada su se uglavnom uzimali brisovi grla za koje se danas zna da su manje pouzdani od brisova iz nosa.

Najnovija američka studija pokazuje da je samotestiranje relativno pouzdano. Istraživači su nagovorili 500 pacijenata sa simptomima nalik gripi da sami uzmu briseve iz svojih noseva i s jezika. Rezultate su potom usporedili s brisevima koje su uzeli profesionalci.

Pokazalo se je više pozitivnih rezultata bilo među brisevima koje je od pacijenata uzimalo stručno potkovano medicinsko osoblje. No, odstupanje je iznosilo samo deset posto.

Druge vrste testiranja dalju bolje rezultate. Studija koja je od sudionika tražila da u epruvetu stave uzorke pokazala je da su tako prikupljeni točniji rezultati nego uzimanjem brisa. Tu je i stopa famoznih lažno negativnih nalaza bila daleko niža: samo 12 posto, kaže voditeljica studije Anne Wyllie iz Yale School of Public Health.

Prošli tjedan je američka Uprava za hranu i lijekove odobrila kućno testiranje sakupljene sline, ali studije ispitivanja sline tek se moraju pojaviti u recenziranim akademskim časopisima.