Nije neobično to da postoje razlike među generacijama, no moderni način život i sve što on donosi utječe ne samo na naše zdravlje, već i dugovječnost
Studija objavljena u časopisu Nature Medicine otkrila je da osobe mlađe od 50 godina brže stare od prethodnih generacija. Pri tome se misli na biološku, a ne kalendarsku dob.
Oni rođeni između 1965. i 1974. godine pokazuju višu biološku dob (starenje tijela na staničnoj i molekularnoj razini) od onih rođenih između 1950. i 1954. Isto je vrijedilo i za sudionike rođene između 1990. i 1999. godine te su pokazali veće biološko starenje od onih rođenih između 1965. i 1969. godine.
'Naši nalazi upućuju na to da neke mlađe odrasle osobe doživljavaju biološke promjene ranije nego što se to očekivalo i da bi to moglo biti povezano s porastom pojave raka kod mlađih generacija', istaknula je koautorica studije i izvanredna profesorica medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Washington, Yin Cao.
vezane vijesti
Znanstvenici su godinama smatrali rak bolešću starije dobi, ali posljednja tri desetljeća broj slučajeva oboljelih od raka među mlađom populacijom sve je veći. Prema podacima British Medical Journala, broj novo dijagnosticiranih osoba mlađih od 50 godina porastao je za 79 posto od 1990. godine.
Posebno zabrinjava to što su naglo porasle i stope raka dijagnosticiranog kod djece i mladih.
Znanstvenici i dalje ne znaju što je točno uzrok takvih brojki. U prethodnim studijama kao uzroci su se navodili alkohol, pretilost, pušenje, mikroplastika i ultraprerađena hrana, no konkretni uzrok još uvijek nije utvrđen.
Stoga ne iznenađuje to da su se okrenuli nekim drugim, biološkim procesima ne bi li otkrili je li ključ u njima.
Tako je ova posljednja studija u obzir uzela sve promjene koje se događaju u tijelu tijekom vremena i otkrila da čimbenici poput okoliša, načina života i općeg zdravlja mogu imati dugoročne učinke na biološke procese u tijelu.
'Naši nalazi sugeriraju da bi dobna razlika mogla biti relevantna za razumijevanje karcinoma s ranim početkom i rastućom incidencijom, poput kolorektalnog i karcinoma maternice, kao i za karcinome sa značajnim neobjašnjivim rizikom, poput raka pluća', istaknuli su u svome radu.
Utječu li ti biološki procesi i na razvoj raka ili su rak i biološke promjene potaknuti zajedničkim temeljnim čimbenicima, znanstvenici tek trebaju utvrditi.
Ono što ih osobito zanima je mogu li takva mjerenja pomoći u praćenju promjena u zdravlju u različitim populacijama i generacijama te mogu li nam pomoći da živimo kvalitetnije i dulje.
