Kava je desetljećima bila na lošem glasu zbog mogućeg utjecaja na srce i krvni tlak, no noviji podaci pokazuju znatno složeniju sliku. Za većinu zdravih odraslih osoba umjerena konzumacija – do oko 400 miligrama kofeina dnevno – smatra se sigurnom, a neka istraživanja povezuju je čak i s manjim rizikom od srčanožilnih bolesti i dijabetesa tipa 2, piše njemački Tagesschau, pozivajući se na novu procjenu American Heart Associationa (AHA)
Otprilike 400 miligrama kofeina odgovara trima do pet šalica kuhane crne kave od oko 240 mililitara, premda stvarna količina kofeina može znatno varirati ovisno o vrsti i načinu pripreme.
Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) također smatra da je do 400 miligrama kofeina dnevno sigurna količina za većinu zdravih odraslih osoba.
Što kava radi srcu?
Kofein kratkotrajno može ubrzati puls i povisiti krvni tlak, a kod osjetljivijih ljudi izazvati lupanje srca ili nemir. No kod redovitih konzumenata tijelo se s vremenom djelomično prilagođava.
vezane vijesti
Omar Hahad iz Centra za kardiologiju Sveučilišne medicine Mainz kaže da dugoročna istraživanja u prosjeku ne pokazuju povećan srčanožilni rizik, nego čak moguću korist.
Ipak, riječ je velikim dijelom o promatračkim studijama. One mogu pokazati povezanost, ali ne mogu dokazati da upravo kava uzrokuje bolji zdravstveni ishod.
Zato stručnjaci ne preporučuju da ljudi koji ne piju kavu počnu to činiti samo zbog potencijalnih zdravstvenih koristi. Kod osoba koje nakon kave osjećaju snažno lupanje srca ili poremećaje ritma preporuka je smanjiti unos i razgovarati s liječnikom.
Je li bolje piti je ujutro?
Zanimljiv rezultat donijelo je istraživanje objavljeno 2025. na više od 40.000 odraslih Amerikanaca. Niža ukupna i srčanožilna smrtnost bila je povezana ponajprije s konzumacijom kave u jutarnjim satima.
No ni tu nije dokazana izravna uzročno-posljedična veza.
Kava je pritom mnogo više od kofeina. Sadrži stotine različitih tvari – među njima biljne spojeve, ulja, aromatske i spojeve nastale prženjem – pa znanstvenici smatraju da eventualni pozitivni učinci vjerojatno ne dolaze samo od kofeina.
Povezana i s manjim rizikom od dijabetesa
Posebno zanimljivi rezultati postoje kod dijabetesa tipa 2.
Brojna istraživanja pokazuju da osobe koje redovito piju kavu imaju manji rizik od razvoja bolesti od onih koje je ne piju ili je piju vrlo rijetko.
Slična povezanost pronađena je i kod kave bez kofeina, što sugerira da bi važnu ulogu mogli imati drugi sastojci, poput klorogenskih kiselina i drugih biljnih spojeva.
U jednoj velikoj analizi kod osoba koje su pile šest šalica kave bez kofeina dnevno zabilježen je oko 33 posto niži statistički rizik od dijabetesa u odnosu na osobe koje nisu pile kavu. To, međutim, ne znači da je šest šalica preporučena količina niti da kava sama sprječava bolest.
Što je s pesticidima?
Posljednjih mjeseci u Njemačkoj se raspravljalo i o ostacima pesticida u kavi.
Njemački Savezni institut za procjenu rizika (BfR) poručuje da samo otkrivanje tragova pesticida u zrnu ne znači automatski da postoji opasnost za potrošače.
Ključna je količina kojoj je čovjek izložen. Prema dostupnim podacima, BfR trenutačno ne vidi zdravstveni rizik za potrošače kave.
Kod otprilike dva do tri posto analiziranih uzoraka sirove kave utvrđuju se prekoračenja dopuštenih granica pojedinih sredstava za zaštitu bilja. Takvi se proizvodi u pravilu povlače, no samo prekoračenje granice još ne znači automatski da je konzumacija opasna.
Trudnice imaju nižu preporučenu granicu
Za trudnice EFSA preporučuje najviše 200 miligrama kofeina dnevno, odnosno približno polovicu granice za ostale zdrave odrasle osobe.
Ljudi s određenim bolestima ili oni koji uzimaju lijekove također bi trebali uzeti u obzir vlastitu reakciju na kofein i, po potrebi, posavjetovati se s liječnikom.
