Za postizanje digitalne suverenosti i tehnološke konkurentnosti Europe važno je brzo, zajedničko djelovanje institucija, znanosti i ljudskog kapitala te uz javne aktivirati i privatne investicije, poručila je u četvrtak izvršna potpredsjednica Europske komisije (EK) za tehnološku suverenost, sigurnost i demokraciju Henna Virkkunen, pohvalivši napore Hrvatske u tom području
Virkkunen je sudjelovala na konferenciji "Pobijediti u globalnoj utrci: zašto je važno birati Europu”, koja se održala u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu u organizaciji Predstavništva EK u Hrvatskoj i Sveučilišta Algebra Bernays te u partnerstvu sa zagrebačkim Fakultetom elektrotehnike i računarstva-FER i Institutom Ruđer Bošković, a okupila je više stotina sudionika iz raznih područja koji su mogli čuti novosti i trendove za bolju europsku tehnološku konkuretnost.
U dijelu programa sudjelovali su i ministri Damir Habijan, Nina Obuljen Koržinek te Nataša Žigman Mikuš, kao i potpredsjednik Europske investicijske banke (EIB) Marko Primorac te predstavnici nekih od najuspješnijih domaćih tech tvrtki Infobipa i Orqe.
Virkkunen je pohvalila Hrvatsku i njezine napore u postizanju digitalne suverenosti i transformacije, naglasivši da je digitalna pismenost stanovništva nešto iznad 60 posto, što je prosjek u EU, dok je cilj do 2030. da to bude 70 posto stanovništva EU.
vezane vijesti
U Hrvatskoj dobri temelji
"U Zagrebu sam se srela s mnogim dionicima politike i gospodarstva, fakulteta, istraživačkih centara, sveučilišta i iz tvrtki i dojam je da su tu jaki temelji i u znanju i u infarastrukturi i da je budućnost osigurana”, rekla je Virkkunen.
Osiguravanje digitalne suverenost, po njoj, način je kako Europa može biti jača, pa i pobjednik u globalnoj konkurentnosti, koja traži inovacije, otvorena i snažna partnerstva i akcije, praćenje i korištenje pouzdanih dobavnih lanaca, posebice za čipove zbog brzog razvoja umjetne inteligencije (AI).
"Oko 80 posto europskih tehnoloških potreba se uvozi izvan Europe, i cilj je to smanjiti uz podršku inovacijama i razvoju europskih kompanija, a za to je sada krajnje vrijeme jer imamo zajedničko tržište i ušteđeni kapital za to”, istaknula je.
U svemu treba, dodala je, voditi računa i o kibernetičkoj sigurnosti, koja postaje sve važniji dio ukupne sigurnosti u EU i Europi, jer je sve više različitih 'napada', zbog čega EK blisko surađuje s agencijom za kibernetičku sigurnost ENISA-om, ali i nacionalnim agencijama iz država-članica EU.
U srpnju objava poziva za gigatvornice
"Ovog tjedna usvojili smo akcijski plan usmjeren na AI i kibernetičku sigurnost jer vidimo sve 'sposobnije' modele AI-ja koji su sada novi rizici za sigurnost, pa je sve važnija suradnja svih dionika koji rade s kritičnom infrastrukturom i uslugama”, upozorila je Virkkunnen.
Smatra da će svemu tome pridonijeti i jače kontroliranje tehnologije, kao i uredbe i paketi EK, pa tako i paket tehnološkog suvereniteta kada su u pitanju usluge u oblaku/cloudu, za koje sada postoje jasni kriteriji.
Važno je i imati europske tvornice AI-ja, u koje se već ulaže, ali trebat će i više, rekla je i najavila da će se u srpnju otvoriti poziv za tzv. gigatvornice, infrastrukturu koju će EK članicama EU sufinancirati s 30 posto, a industrija će sudjelovati sa 70 posto, što je forma javno-privatnog partnerstva za kvantna europska računala i slično.
Hrvatsku je po pitanju takvih investicija ocijenila uspješnom, jer se, kako je rekla, već ulažu rekordna sredstva za digitalizaciju i tehnologiju.
Za to će biti 'mjesta' i u idućem višegodišnjem financijskom okviru za sedam godina, koji će se za takva ulaganja znati u 2027., nakon svih pregovora, ali istaknula je da je EK predložila prilično ambiciozan „masivan fond za konkurentnost”, u čemu će tehnološki razvoj biti jedan od ključnih, jer Europi nedostaje konkurentnost i razvoj tehnologija.
Veliki potencijal i u Hrvatskoj, ali i šire vidi i u startupovima, no važnim za širenje poslovanje tech tvrtki drži i smanjenje birokracije, uklanjanje barijera između članica i stvarno stvaranje boljih financijskih prilika za tvrtke.
(Su)financiranje tehnologije prioritet EIB-a
Primorac je naglasio da je važno da Europa ima svoje ideje, da ih skalira te uz javni i privatni kapital dođe do digitalne suverenosti. "Tech platforma i financiranje tehnologija je prioritet EIB-a, za to ima i puno alata, ali važna je i aktivacija privatnog kapitala, pa i u Hrvatskoj. Cilj je stvoriti 'fond fondova' i doći do 70 milijardi eura za tehnološki razvoj”, poručio je Primorac.
Ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Mikuš Žigman istaknula je važnost ulaganja u znanje, digitalne vještine, istraživanje, razvoj i inovacije te europske financijske instrumente za jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva, dok je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek naglasila važnost povezivanja digitalne transformacije i razvoja AI-ja s razvojem društva, kulture, medija i sigurnosti te da se u tom procesu zaštite i nacionalne kulture i jezici.
Nova faza digitalne transfiornacije
Ministar pravosuđa Damir Habijan rekao je da Hrvatska i Europa ulaze u novu fazu digitalne transformacije, ocijenivši da je Hrvatska već puno napravila za digitalnu suverenost svojim nacionalnim Centrom dijeljenih usluga te sustavom e-Građani, čije usluge sada koristi više od dva milijuna građana.
"Podržavamo mjere EK za tehnološki razvoj i ciljeve jačanja i europskih i hrvatskih digitalnih kapaciteta te je bitno ubrzati javne procese i razvijati rješenja koja će nas učiniti konkurentnijima i otpornijima. No, jednako pritom moramo snažno ulagati i u sigurno digitalno okruženje, posebno po pitanju zaštite djece i mladih na internetu, zbog čega Hrvatska uz jačanje zakonodavnog okvira uspostavlja i posebnu radnu skupinu posvećenu sigurnosti djece online”, poručio je Habijan.
Zamjenica voditeljice Predstavništva EK u Hrvatskoj Andrea Čović Vidović naglasila je da tehnološka suverenost za Europu ne znači zatvaranje, protekcionizam ili odustajanje od otvorenosti, nego sposobnost da se zadrži pravo izbora, da razvija vlastite kapacitete i ostane vjerna svojim vrijednostima.
Rektor Sveučilišta Algebra Bernays Mislav Balković ocijenio je da u Hrvatskoj postoji prostor za tehnološki napredak, u čemu jako važnu ulogu imaju obrazovne institucije, ali i sami građani, dok je savjetnik uprave tog Sveučilišta Hrvoje Balen naznačio da konkurentnost Europe, pa i Hrvatske, nije samo pitanje strategija, fondova ili uredbi, nego ljudi, znanja, tehnologije, kapitala i sposobnosti da dobre ideje pretvore u proizvode, tvrtke i radna mjesta.
"Europa nikada nije imala problem sa znanjem, ali su često ideje tu nastale a onda se globalno razvile negdje drugdje i zato je važno da europsko i stvarno postane zajedničko tržište, jedinstveno i učinkovitije, koje će privlačiti investicije i zadržavati talente i intelektualno vlasništvo u Europi“, poručio je Balen.
