Kratka i jasna informacija u posljednje vrijeme je najbitnija stvar koju ljudi traže, naročito ako je riječ o servisnim informacijama, poput vremenske prognoze. Ikona sunca, oblaka ili kiše na zaslonu mobitela izgleda jednostavno, ali iza nje stoje numerički modeli, meteorolozi, radari, sateliti, postaje i superračunala.

No, ako mobilna aplikacija pokazuje sunce, a u gradu pljušti, to ne znači da aplikacija ne valja, ali niti da je vrijeme poludjelo. Naime, meteorolog N1, Bojan Lipovščak objašnjava da automatska prognoza ne može uvijek i u potpunosti opisati složenu i promjenjivu atmosferu, osobito na malom području poput Hrvatske, gdje imamo more, otoke, planinske lance, Panonsku nizinu, ali i utjecaje Alpa.

Zato u različitim dijelovima Hrvatske može prevladavati različito vrijeme. Stoga mobilna aplikacija nije vremenska prognoza, već alat koji pokazuje prikazuje rezultate mjerenja, numeričkog izračuna ili stručne meteorološke procjene, koje se često razlikuju znatno više nego što to pokazuje ikona na mobitelu.

Pritom treba znati da numerički modeli ne prognoziraju vrijeme za pojedinu ulicu, plažu ili naselje. Naime, atmosfera se u modelima pokazuje pomoću mreže prostornih točaka, u kojima model računa temperaturu, tlak, vjetar, vlagu, naoblaku i oborine. Aplikacija za odabranu lokaciju potom prikazuje podatke s najbliže točke ili izvedenu vrijednost iz više točaka, objašnjava Lipovščak.

Stoga nije neobično da najveća ograničenja aplikacija dolaze do izražaja pri pojavama koje ljudima najviše znače, poput kratkih pljuskova, grmljavine, tuče, prolaska olujnih ćelija, magle, udara vjetra te velikih temperaturnih razlika na maloj udaljenosti.

Pritom modeli mogu predvidjeti da se približava fronta, da će zbog toga temperatura pasti i zapuhati vjetar, ali ne može izračunati hoće li u nekoj gradskoj četvrti kiša pasti u 16 sati ili će se 'istresti' na drugom kraju grada.

Ni AI ne pomaže

Tvorničke aplikacije poput Apple Weathera, Google Weathera, Samsung Weathera i Xiaomi Weathera su najdostupnije jer su uglavnom unaprijed instalirane ili integrirane u operacijsku sustav mobitela. Iako su pregledne, jednostavne i korisne za opći dojam, najčešće ne izrađuju lokalnu prognozu za Hrvatsku u klasničnom smislu, već objedinjuju podatke različitih meteoroloških službi (poput NOAA-e, Met Officea, Meteoalarma), zatim privatnih dobavljača, globalnih modela (ECMF) i vlastitih algoritama.

Recimo, Apple Weather nije samo "ECMWF na iPhoneu". Uz to, Google razvija modele umjetne inteligencije za vremensku prognozu, poput GraphCasta, modela Google DeepMinda koji izrađuje globalne prognoze na temelju podataka o stanju atmosfere. Google razvija i širu skupinu prognostičkih sustava pod nazivom WeatherNext.

No, umjetna inteligencija ne uklanja ograničenja vremenske prognoze u mobilnim aplikacija, jer, unatoč tome što može brzo obraditi veliki broj podataka, ne može uvijek savršeno pogoditi svaki lokalni pljusak, udar vjetra, maglu u dolini ili buru u nekom od jadranskih kanala.

Naravno, to ne znači da takve aplikacije treba obrisati s mobitela, jer su one dobar pokazatelj toga hoće li sutra biti toplije, hoće li padati kiša popodne ili kakvo će vrijeme biti u sljedećih nekoliko dana.

Za ozbiljnije planiranje aktivnosti na otvorenom treba sagledati nekoliko stvari. Mjerenje govori što se događa na meteorološkoj postaji, radar gdje se nalaze oblačni sustavi, modeli računaju mogući razvoj atmosfere, a prognoza vremena povezuje mjerenja, radar, satelit, modele i lokalno iskustvo. Stoga je uz tvorničke aplikacije poželjno koristiti i one koje nude lokalne podatke.

Lokalne prognoze

HRT METEO nudi podatke DHMZ-a o vjetru, valovima, peludi, kvaliteti zraka i temperaturi tla, ali i doprinos meteorologa koji daje svoju stručnu procjenu u onim dijelovima koje automatizirani sustavi ne mogu dovoljno dobro opisati.

Neverin integrira rezultate numeričkih modela iz drugih izvora, ali i koristi podatke s terena, poput radara, prognostike munja i zapisa s meteoroloških postaja te ih prikazuje u svom sučelju. Uz klasničnu prognozu nudi radar, satelitske prikaze, detekciju munja, podatke meteoroloških postaja i web-kamere.

Meteocentar ima vlastiti regionalni numerički prognostički model te omogućuje usporedbu rezultata više modela, radarsku analizu i personalizirana upozorenja za lokalnu procjenu vjetra, oluja, grmljavine i tuče. Primjerice, ako dva ili više modela predviđaju sličan razvoj događaja, prognoza je obično pouzdanija

Uz to, Meteocentar prati gibanje olujnih ćelija prema odabranoj lokaciji te pomoću posebnih proračuna računa njihov smjer, brzinu i odnos prema korisniku. U kombinaciji s pokazateljima mogućnosti tuče, slojem munja i personaliziranim upozorenjima, korisnik ne dobiva obavijest da "postoji mogućnost kiše", već konkretnu informaciju o tome što se događa.

Nema pogrešne aplikacije

Takvi su alati korisni nautičarima, poljoprivrednicima, turističkim djelatnicima, organizatorima događanja, vatrogascima, vozačima, ali i svakome tko želi na vrijeme reagirati prije potencijalno neugodne vremenske pojave. 

Stoga najbolji način upotrebe meteoroloških aplikacija nije traženje najtočnije, već kombiniranje alata koji odgovaraju na različita pitanja.

Dobra vremenska prognoza nije ona koja se skriva iza jedne ikone ili brojke, već ona koja jasno pokazuje što je izmjereno. Stoga najveća pogreška nije instalirati "pogrešnu" aplikaciju, već vjerovati da jedna ikona na mobitelu savršeno opisuje vrijeme iznad mjesta na kojem se nalazimo.