Kratka i jasna informacija u posljednje vrijeme je najbitnija stvar koju ljudi traže, naročito ako je riječ o servisnim informacijama, poput vremenske prognoze. Ikona sunca, oblaka ili kiše na zaslonu mobitela izgleda jednostavno, ali iza nje stoje numerički modeli, meteorolozi, radari, sateliti, postaje i superračunala.

No ako mobilna aplikacija pokazuje sunce, a u gradu pljušti, to ne znači da ona ne valja, ali niti da je vrijeme poludjelo. Naime meteorolog N1 Bojan Lipovščak objašnjava da automatska prognoza ne može uvijek i u potpunosti opisati složenu i promjenjivu atmosferu, osobito na malom području poput Hrvatske, gdje imamo more, otoke, planinske lance, Panonsku nizinu, ali i utjecaje Alpa.

Zato u različitim dijelovima Hrvatske može prevladavati različito vrijeme. Stoga mobilna aplikacija nije vremenska prognoza, već alat koji prikazuje rezultate mjerenja, numeričkog izračuna ili stručne meteorološke procjene, a one se često razlikuju znatno više nego što to pokazuje ikona na mobitelu.

Pritom treba znati to da numerički modeli ne prognoziraju vrijeme za pojedinu ulicu, plažu ili naselje. Naime atmosfera se u njima prikazuje pomoću mreže prostornih točaka, za koje se računaju temperatura, tlak, vjetar, vlaga, naoblaka i oborine. Aplikacija za odabranu lokaciju potom pokazuje podatke s najbliže točke ili izvedenu vrijednost iz više točaka, objašnjava Lipovščak.

Stoga nije neobično to da najveća ograničenja aplikacija dolaze do izražaja pri pojavama koje ljudima najviše znače, poput kratkih pljuskova, grmljavine, tuče, prolaska olujnih ćelija, magle, udara vjetra te velikih temperaturnih razlika na maloj udaljenosti.

Pritom modeli mogu predvidjeti da se približava fronta i da će zbog toga temperatura pasti i zapuhati vjetar, ali ne mogu izračunati hoće li u nekoj gradskoj četvrti kiša pasti u 16 sati ili će se 'istresti' na drugom kraju grada.

Ni AI ne pomaže

Tvorničke aplikacije poput Apple Weathera, Google Weathera, Samsung Weathera i Xiaomi Weathera su najdostupnije jer su uglavnom unaprijed instalirane ili integrirane u operacijski sustav mobitela. Iako su pregledne, jednostavne i korisne za opći dojam, najčešće ne izrađuju lokalnu prognozu za Hrvatsku u klasičnom smislu, već objedinjuju podatke različitih meteoroloških službi (poput NOAA-e, Met Officea, Meteoalarma), zatim privatnih dobavljača, globalnih modela (ECMF) i vlastitih algoritama.

Recimo, Apple Weather nije samo 'ECMWF na iPhoneu'. Uz to, Google razvija modele umjetne inteligencije za vremensku prognozu, poput GraphCasta, modela Google DeepMinda koji izrađuje globalne prognoze na temelju podataka o stanju u atmosferi. Google razvija i širu skupinu prognostičkih sustava pod nazivom WeatherNext.

No umjetna inteligencija ne uklanja ograničenja vremenske prognoze u mobilnim aplikacijama jer, unatoč tome što može brzo obraditi velik broj podataka, ne može uvijek savršeno pogoditi svaki lokalni pljusak, udar vjetra, maglu u dolini ili buru u nekom od jadranskih kanala.

Naravno, to ne znači da takve aplikacije treba obrisati s mobitela jer su one dobar pokazatelj toga hoće li sutra biti toplije, hoće li padati kiša popodne ili kakvo će vrijeme biti u sljedećih nekoliko dana.

Za ozbiljnije planiranje aktivnosti na otvorenom treba sagledati nekoliko stvari. Mjerenje govori što se događa na meteorološkoj postaji, radar gdje se nalaze sustavi oblaka, modeli računaju mogući razvoj atmosfere, a prognoza vremena povezuje mjerenja, radar, satelit, modele i lokalno iskustvo. Stoga je uz tvorničke aplikacije poželjno koristiti i one koje nude lokalne podatke.

Lokalne prognoze

HRT METEO nudi podatke DHMZ-a o vjetru, valovima, peludi, kvaliteti zraka i temperaturi tla, ali i doprinos meteorologa koji daje svoju stručnu procjenu u onim dijelovima koje automatizirani sustavi ne mogu dovoljno dobro opisati.

Neverin integrira rezultate numeričkih modela iz drugih izvora, ali i koristi podatke s terena, poput radara, prognoze munja i zapisa s meteoroloških postaja te ih prikazuje u svom sučelju. Uz klasičnu prognozu nudi radar, satelitske prikaze, detekciju munja, podatke meteoroloških postaja i web kamere.

Meteocentar ima vlastiti regionalni numerički prognostički model te omogućuje usporedbu rezultata više modela, radarsku analizu i personalizirana upozorenja za lokalnu procjenu vjetra, oluja, grmljavine i tuče. Primjerice, ako dva ili više modela predviđaju sličan razvoj događaja, prognoza je obično pouzdanija.

Uz to, Meteocentar prati gibanje olujnih ćelija prema odabranoj lokaciji te pomoću posebnih proračuna računa njihov smjer, brzinu i odnos prema korisniku. U kombinaciji s pokazateljima mogućnosti tuče, slojem munja i personaliziranim upozorenjima, korisnik ne dobiva obavijest da 'postoji mogućnost kiše', već konkretnu informaciju o onome što se događa.

Nema pogrešne aplikacije

Takvi su alati korisni nautičarima, poljoprivrednicima, turističkim djelatnicima, organizatorima događanja, vatrogascima, vozačima, ali i svakome tko želi pravodobno reagirati prije potencijalno neugodne vremenske pojave.

Stoga najbolji način upotrebe meteoroloških aplikacija nije traženje one najtočnije, već kombiniranje alata koji odgovaraju na različita pitanja.

Dobra vremenska prognoza nije ona koja se skriva iza jedne ikone ili brojke, nego ona koja jasno pokazuje što je izmjereno. Stoga najveća pogreška nije instalirati 'pogrešnu' aplikaciju, već vjerovati da jedna ikona na mobitelu savršeno opisuje vrijeme iznad mjesta na kojem se nalazimo.