Tim znanstvenika otkrio je iznimnu ulogu morskih gljivica i njihove uloge u razgradnji oceanskih organskih tvari
Gljivice ne žive samo u tlu, drveću i našim tijelima. Novo istraživanje pokazuje da imaju važnu ulogu i u morskim ekosustavima, osobito u kruženju ugljika, piše Science Alert.
Znanstvenici su proučavali morsku vodu i sedimente arktičkog fjorda Kongsfjorden u Norveškoj te prvi put izmjerili koliko morske gljivice ugrađuju otopljene aminokiseline u vlastitu biomasu. One na taj način zadržavaju ugljik i dušik u morskom sedimentu, umjesto da se oni pretvore u ugljični dioksid.
'Naše istraživanje pokazuje da gljive u Arktičkom oceanu mogu značajno pridonijeti skladištenju ugljika u sedimentima zahvaljujući vrlo učinkovitom metabolizmu', kaže geomikrobiolog William Orsi sa Sveučilišta Ludwig Maximilian u Münchenu. Istraživači su uzorke prikupili iz ledenjačkih područja, tundre, morske vode i sedimenta. U morskim sedimentima pronašli su više od 80 različitih vrsta gljivica koje sudjeluju u razgradnji organske tvari, uključujući 34 vrste iz skupine vodenih hifomiceta.
Pokazalo se da su gljive u nekim slučajevima pri razgradnji organiskih tvari učinkovitije od bakterija i arheja. Ondje gdje su gljivice imale veću ulogu, oslobađalo se manje ugljičnog dioksida. Posebno je zanimljivo da su gljive nastavile učinkovito trošiti aminokiseline i pri vrlo niskim razinama kisika, što je važno jer su arktički morski sedimenti već nekoliko milimetara ispod površine uglavnom bez kisika.
Rezultati tako dovode u pitanje dosadašnju pretpostavku da su bakterije glavni organizmi odgovorni za razgradnju otopljene organske tvari u moru. Gljivice bi prema novim saznanjima mogle biti važan, dosad zanemaren dio morskog ciklusa ugljika.
Arktički fjordovi posebno su važna područja za skladištenje ugljika jer u njihovim sedimentima završavaju velike količine organske tvari. Ako je uloga gljiva raširena i izvan Kongsfjordena, njihov bi doprinos globalnom skladištenju ugljika mogao biti značajan.
Znanstvenici ipak upozoravaju da tek počinjemo razumijevati te podvodne ekosustave. Arktik se ubrzano mijenja zbog klimatskih promjena, pa bi bolje razumijevanje uloge gljiva moglo biti ključno za predviđanje budućih promjena u morskom ciklusu ugljika.
Istraživanje je objavljeno u časopisu PLOS Biology.