Koncept poštene upotrebe - uveden kako bi zaštitio pravo na kritiziranje, satiru i obrazovanje - na putu je preobrazbe se u štit za tvrtke koje razvijaju velike jezične modele
Modeli umjetne inteligencije koji pokreću ChatGPT, Gemini, Claude i druge robote za brbljanje obučeni su na naizgled beskonačnim bazama podataka objavljenih radova, koje sadrže stotine milijuna knjiga, članaka online, akademskih radova i drugih sadržaja koje je moguće pronaći na webu.
Većina objavljenih autora, bez znanja ili pristanka, doprinijela je razvoju istih AI alata koji prijete potkopati njihovu egzistenciju.
To se čini ilegalnim, zar ne? Pa, nije baš tako jednostavno.
vezane vijesti
Prošle godine, u jednoj od prvih presuda te vrste, američki sudac William Alsup naložio je Anthropicu plaćanje ogromne odštete od 1,5 milijardi američkih dolara skupini pisaca čija su djela korištena za obuku AI modela tvrtke.
Iako se činilo kako je riječ o moralnoj pobjedi u korist autora, sudac Alsup je zapravo presudio kako je Anthropicova obuka za umjetnu inteligenciju bila zakonita. Tvrtku je kaznio zbog korištenja piratiziranih izdanja.
'Kao i svaki čitatelj koji teži postati pisac, Anthropicovi LLM-ovi obučavani su na djelima ne kako bi ih na brzinu replicirali ili zamijenili - već kako bi skrenuli i stvorili nešto drugačije', naveo je Alsup, uspoređujući način na koji veliki jezični modeli 'probavljaju' bilijune riječi s piščevom studijom književnosti.
Milijarda i pol USD čini se ogromnim iznosom. No, Anthropic očekuje kako će tijekom do 2028. godine ostvarivati oko 200 mlrd. USD godišnjeg prihoda.
međunaslov
Prema Alsupovom tumačenju, obuka umjetne inteligencije je bila analogna čitanju djela zaštićenog autorskim pravima, ne njegovom kopiranju.
Stoga ne podliježe američkom zakonu o autorskim pravima, legislativi staroj 50 godina, nastaloj u vrijeme kad se mogućnosti umjetne inteligencije nisu ni nazirale.
Zakon se u velikoj mjeri oslanja na koncept poštene upotrebe - je li korištenje djela zaštićenog autorskim pravima dovoljno transformativno kako bi bilo moguće to učiniti bez izravnog dopuštenja autora.
Taj koncept primarno je uveden radi zaštite mogućnosti komentiranja i ponavljanja djela zaštićenih autorskim pravima putem kritike, parodije, edukacije i drugih sredstava.
Američki suci uzimaju u obzir specifične čimbenike prilikom odlučivanja je li nešto poštena upotreba, uključujući svrhu i prirodu djela, količinu korištenja i njegov utjecaj na tržište.
Primjerice, medijska i tehnološka tvrtka Thomson Reuters tužila je istraživačku tvrtku Ross Intelligence zbog kopiranja njezina sadržaja kako bi izgradila konkurentsku pravnu platformu temeljenu na umjetnoj inteligenciji.
To nije bilo transformativno korištenje sadržaja, pa je sud odredio kako nije riječ o poštenoj uporabi.
vezane vijesti
Iako bi autori potencijalno mogli tvrditi kako im chatbotovi tržišno konkuriraju koristeći njihova djela za generiranje novih, sintetičkih knjiga, taj argument još nije prevladao na sudu.
Način na koji razmišljamo o autorskim pravima u smislu obuke za umjetnu inteligenciju prilično se razlikuje od načina na koji razmišljamo o autorskim pravima sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom.
U slučaju Thaler protiv Perlmuttera sud je presudio kako, ako je djelo u potpunosti generirano umjetnom inteligencijom, nije zaštićeno autorskim pravom, što otvara potpuno novu temu.
Kako definitivno dokazati je li djelo generirano pomoću umjetne inteligencije ili ne? Ako jest, kako znati koji je postotak toga stvoren ili potpomognut umjetnom inteligencijom?
Većina sudskih parnica oko ovih pitanja protiv AI tvrtki još je u tijeku, pa ćemo trebati pričekati njihovo okončanje kako bismo vidjeli u kojem smjeru će sve skupa krenuti, piše Tech Crunch.
