U posljednje vrijeme sve češće možemo čuti o dronovima koji ulijeću u prostor zračnih luka, zbog čega se zaustavlja promet ili se pojavljuju iznad požarišta te prisiljavaju protupožarne zrakoplove i helikoptere da prekinu gašenje.

Mnogi koji njima upravljaju pritom, čini se, nisu svjesni koliko je takav potez opasan. Dron se danas može kupiti gotovo kao bilo koji drugi komad potrošačke elektronike, a za polijetanje je potrebno tek nekoliko poteza. No onog trenutka u kojem se digne u zrak prestaje biti bezazlena igračka.

Koliko takve situacije mogu biti ozbiljne, pitali smo one koji nadziru ono što leti hrvatskim zračnim prostorom, vatrogasce i stručnjake za bespilotne sustave.

Dovoljan je jedan i kanaderi se povlače

Iz Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo upozoravaju da je svako neovlašteno letenje iznad područja na kojem se odvija hitna intervencija samo po sebi opasno.

Na istim visinama tada mogu djelovati zrakoplovi i bespilotne letjelice vatrogasaca, policije ili drugih hitnih službi, a nepoznati dron može im presjeći putanju ili posadi odvući pažnju upravo kada je ona najpotrebnija.

'U krajnjem slučaju, takvo ponašanje može uzrokovati i sudar zrakoplova iznad područja u kojem se provodi hitna intervencija', upozoravaju iz Agencije.

Vatrogasci osobito upozoravaju na požarišta. Udar malog drona u protupožarni avion može teško oštetiti letjelicu, ugroziti posadu, ali i ljude na tlu. No za prekid operacije nije potreban ni sudar.

Čim posade primijete nepoznati dron, zračno gašenje vatre može biti obustavljeno.

'Ako posade zrakoplova primijete dron u zoni djelovanja, odmah će prekinuti akciju gašenja', poručuju iz Hrvatske vatrogasne zajednice.

Željko Riha iz udruge Bespilotni sustavi u kriznim situacijama (BSKS) upozorava da se kanaderi i zračni traktori ionako kreću u iznimno zahtjevnim uvjetima – nisko, brzo, kroz dim, turbulencije i blizu terena.

Mala letjelica pritom može biti vrlo teško uočljiva.

'Neodgovoran udaljeni pilot drona praktički može prizemljiti cijelu zračnu komponentu gašenja upravo u trenutku u kojem su minute najvažnije', kaže Riha.

Kako ih uopće zaustaviti?

Postavlja se pitanje može li se neovlaštena letjelica iznad požarišta pravodobno otkriti i zaustaviti.

Danas postoje takozvani C-UAS (Counter-Unmanned Aircraft Systems), tj. sustavi koji mogu registrirati prisutnost drona, pratiti njegov položaj, a u nekim slučajevima pomoći i u identificiranju osobe koja njime upravlja.

No Riha naglašava važnu razliku između otkrivanja i fizičkog ili elektroničkog onesposobljavanja.

'Elektroničko ometanje može utjecati i na druge komunikacijske ili navigacijske sustave i zato mora biti strogo kontrolirano', kaže.

Najvažnije je, dodaje, što prije otkriti letjelicu, procijeniti prijetnju te obavijestiti zapovjedništvo intervencije i nadležne službe, a Hrvatska kontrola zračne plovidbe u hitnim situacijama može privremeno ograničiti ili zatvoriti dio zračnog prostora za sve osim ovlaštenih korisnika.

Kazna može dosegnuti 20.000 eura

Za kršenje pravila ne slijedi samo upozorenje. Ovisno o vrsti i ozbiljnosti prekršaja, moguće su novčane kazne, oduzimanje dozvola, potvrda i odobrenja, a novčane kazne kreću se od 660 do čak 20.000 eura.

Sugovornici ipak ističu da je prvi korak edukacija. Problem je u tome što se tehnologija proširila puno brže od svijesti o tome da osoba koja upravlja dronom ulazi u reguliran zračni prostor i preuzima odgovornost za ono što se događa u njemu.

'To jednostavno nije igračka'

Tko onda diže dron iznad požarišta ili u blizini zračne luke? Riha upozorava da nema razloga automatski upirati prstom u djecu ili neku određenu dobnu skupinu. Problem je, kaže, prije svega kombinacija neznanja, neopreznosti i želje za atraktivnom snimkom.

'Današnji dron možete kupiti praktički kao bilo koji drugi komad potrošačke elektronike, a tehnički je vrlo jednostavno poletjeti. Ali jednostavnost upravljanja stvara pogrešan osjećaj da je riječ o igrački. To jednostavno nije igračka', kaže Riha.

Osobito u blizini zračnih luka, helidroma, požarišta i mjesta drugih intervencija posljedice pogrešne odluke mogu biti daleko ozbiljnije od gubitka same letjelice.

'Problem nije dob pilota, već kultura odgovornosti i poznavanje pravila', zaključuje.

Iz Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo upozoravaju na još jedan specifičan hrvatski problem – velik broj turista tijekom ljeta.

'Dosta ljudi smatra dron igračkom ili 'letećim fotoaparatom' te nisu svjesni da postoje pravila za njihovu upotrebu', navode iz Agencije, dodajući da dio turista želi snimiti prizore s odmora iz zraka, a da se prethodno ne upoznaju s hrvatskim pravilima i ograničenjima.

Mogu li pronaći pilota koji pobjegne?

Identificirati osobu koja upravlja letjelicom danas je lakše nego prije nekoliko godina.

Velik broj operatora mora biti registriran, letjelice moraju imati operatorsku oznaku, a sustavi s izravnom elektroničkom identifikacijom mogu nadležnim tijelima pružiti korisne podatke za utvrđivanje toga tko izvodi operaciju.

Naravno, čovjek koji svjesno krši pravila vjerojatno neće uredno prijaviti let.

'Tada veliku ulogu imaju policija, svjedoci i snimke', kaže Riha, dodajući da su postojeće kazne čak i preniske u odnosu na opasnost koju takvo ponašanje može izazvati.

Vidite li ga iznad požarišta, zovite policiju

U Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici pozivaju građane da svako korištenje dronova koje ometa vatrogasnu ili intervenciju drugih službi bez odgađanja prijave policiji.

Isto savjetuje Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo ističući da njihovi inspektori dobivaju policijska izvješća na temelju kojih su već izdavani prekršajni nalozi i novčane kazne te upozorenja, a pojedinim operatorima oduzimana su i odobrenja za rad.

Građani pritom ne bi trebali sami pokušavati oboriti letjelicu, ometati njezin signal ili ulaziti u sukob s osobom za koju misle da upravlja njome.

Ako to mogu učiniti bez opasnosti, korisno je zabilježiti vrijeme i mjesto događaja, smjer iz kojeg je letjelica došla ili mjesto na kojem je sletjela te eventualno fotografirati ono što se događa. Ti podaci kasnije mogu pomoći policiji.

Riha cijelu priču svodi na jednostavno pravilo:

'Ako vidite da su na terenu vatrogasci, policija, civilna zaštita, helikopteri ili drugi zrakoplovi koji sudjeluju u intervenciji – ne dižite svoj dron. Ako je već u zraku, odmah ga spustite.'