Znanstvenicima je već dugo poznato da se veličina ljudskog mozga tijekom života mijenja, no do danas nam nije poznata metoda kojom možemo pratiti njegov rast. Zahvaljujući nastojanjima međunarodnog tima stručnjaka predvođenih Richardom Bethlehemom sa sveučilišta Cambridge objavili su prvu kartu rasta mozga.

Velika većina ljudi ne provodi život spojena na sofisticirane uređaje za snimanje, što znači da ne znamo koliko nam je mozak velik ili težak, piše The Next Web.

Bethelhemova skupina je uz pomoć međunarodnog interdisciplinarnog nastojanja sakupila snimke preko 100.000 ljudi između četiri mjeseca do sto godina starosti. Njihovo ih je otkriće fasciniralo - ne samo da naš mozak naglo raste kad smo mladi, već se i smanjuje kako starimo. Tim je također prepoznao nekoliko vrlo važnih razdoblja rasta. 'Naša karta razvoja prepoznala je do danas neotkrivene prekretnice neurološkog razvoja, prikazavši visoku robusnost tehničkih i metodoloških razlika među primarnim studijama' piše u radu.

Znanstvenici koriste karte razvoja mozga već 200 godina te ih najviše primjenjuju u pedijatriji - roditelji moraju znati da li im se dijete pravilno razvija, a pri tome im pomažu ovakvi dijagrami. Bethlehemov tim se nada da će njihov dijagram poslužiti kao referenca za razvoj mozga s jednakim dijagnostičkim potencijalom. Otkriće nije samo važno za otkrivanje fizičkih bolesti poput raka i oštećenja, već i prepoznavanje kognitivnih i disfunkcija vezanih uz ponašanje.

Studija dolazi u jeku vrlo važnog znanstvenog rada objavljenog 16. ožujka u časopisu Nature koja navodi da većina eksperimenata vezanih uz snimanje mozuga sadrže premalo skenova za pouzdano prepoznavanje poveznica između funkcija mozga i ponašanja, što znači da njihovi zaključci ne moraju biti točni.

Ovo je, bez dvojbe, velik korak za znanost. Pored očitih beneficija u polju biologije i neurologije, standardiziran dijagram razvoja ljudskog mozga može pomoći i u razvoju umjetne inteligencije, pa čak i kao pomoć stručnjacima u polju kvantne fizike.