Sljedeća generacija napadačkih dronova, poput ruskih Šaheda, mogla bi uskoro samostalno prepoznavati mete i donositi odluke o napadu zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, upozorava jedan od vodećih ukrajinskih stručnjaka za bespilotne sustave.
Serhij Beskrestnov, poznatiji pod nadimkom 'Flash' i savjetnik ukrajinskog ministarstva obrane za ratovanje dronovima, smatra da je autonomno odabiranje ciljeva neizbježan sljedeći korak u razvoju udarnih bespilotnih letjelica. 'Analiza ciljeva prema prioritetima, odabir mete i autonomna odluka o napadu nedvojbeno predstavljaju blisku budućnost za cijelu klasu udarnih bespilotnih sustava', napisao je Beskrestnov na društvenim mrežama.
Njegove se procjene ponajprije odnose na dronove tipa Šahed, iranske bespilotne letjelice koje Rusija masovno proizvodi pod nazivom Geran i redovito koristi u napadima na ukrajinske gradove. Kremlj svakog mjeseca proizvodi tisuće tih dronova te ih lansira u valovima od više stotina letjelica.
Rusija uglavnom unaprijed programira njihove rute leta, no posljednjih godina dronovi su dobili niz nadogradnji, uključujući sustave za zaštitu od elektroničkog ometanja, stražnje kamere za otkrivanje i izbjegavanje presretača te komponente koje omogućuju daljinsko upravljanje tijekom leta, piše Business Insider.
vezane vijesti
Kina već isporučuje ključnu tehnologiju
Prema Beskrestnovu, Rusija već raspolaže tehnologijom koja dronovima omogućuje prepoznavanje i označavanje ciljeva uz pomoć naprednih videokamera kineske proizvodnje. 'Kamera može pronaći metu i zadržati je u fokusu. To više nije ništa neuobičajeno', istaknuo je.
No, dodaje da je sljedeći korak – razvoj modela umjetne inteligencije koji bi samostalno birao metu i donosio odluku o napadu – još uvijek u početnim fazama borbenog testiranja, kako na ruskoj tako i na ukrajinskoj strani.
Izazovpredstavlja tzv. terminalno navođenje, odnosno sposobnost umjetne inteligencije da u završnoj fazi leta samostalno usmjeri dron prema cilju. Takva je funkcija tehnički zahtjevnija kod bespilotnih letjelica s nepokretnim krilima, poput Šaheda, ali Beskrestnov tvrdi da je već implementirana i u ukrajinskim i u ruskim sustavima.
'Da bi terminalno navođenje funkcioniralo na Šahedu, ta se funkcija mora integrirati u sučelje kontrolera leta. Tehnički je to moguće', rekao je.
Put prema potpuno autonomnim rojevima dronova
Ruski vojnici već objavljuju snimke koje navodno prikazuju dronove opremljene umjetnom inteligencijom za prepoznavanje ciljeva i pomoć pri izvođenju napada. Na pojedinim snimkama objekti poput zgrada i vozila označeni su obojenim okvirima, što upućuje na korištenje sustava računalnog vida.
Neovisna potvrda autentičnosti tih snimki zasad nije moguća. Ako se spoje tri ključne mogućnosti – automatsko prepoznavanje ciljeva, samostalan odabir mete i autonomno terminalno navođenje – dronovi bi mogli djelovati gotovo potpuno neovisno o ljudskim operaterima.
Vojni analitičari već godinama upozoravaju da upravo takvi autonomni sustavi predstavljaju preteču budućih rojeva dronova, odnosno velikog broja bespilotnih letjelica koje zajednički izvršavaju složene borbene zadaće. Umjetna inteligencija pritom znatno otežava obranu elektroničkim ometanjem, koje se dosad uglavnom oslanjalo na prekid radio-veze između drona i operatera ili na ometanje satelitske navigacije.
Ukrajina već koristi određene oblike umjetne inteligencije za navođenje i odabir ciljeva na dijelu svojih dronova s nepokretnim krilima. U posljednje vrijeme posebnu ulogu imaju bespilotne letjelice srednjeg dometa, namijenjene udarima na logističke pravce i zapovjedna mjesta duboko iza ruskih linija, u područjima gdje je elektroničko ometanje izrazito snažno.
