hrvoje tkalčić

Ugledni geolog Hrvoje Tkalčić objašnjava razloge potresa i što možemo očekivati sljedećih dana: 'Naknadni potresi nešto su normalno'

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 22.03.2020 12:23
  • Objavljeno 22.03.2020 u 12:10
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Josip Regović

Što se zapravo dogodilo jutros u okolici Zagreba i što možemo očekivati sljedećih dana, pojasnio je australski geofizičar Hrvoje Tkalčić, profesor na Australskom nacionalnom sveučilištu u Canberri, koji se posvetio postavljanju mreže seizmografa na oceansko dno blizu oceanskog hrpta i otoka Macquarie u Južnom polarnom oceanu

Cilj je tog projekta istražiti zbog čega se baš tamo događaju najveći potresi na svijetu i rađa li se možda nova subdukcijska zona. Evo što je poručio u svom postu na Facebooku:

'Dragi svi, pokušat ću iz perspektive znanstvenika, geofizičara kojem je seizmologija primarna specijalizacija, interpretirati potres koji je jutros pogodio sjevernu Hrvatsku u neposrednoj blizini Zagreba. Najprije treba spomenuti da je od glavnog potresa prošlo manje od nekoliko sati i sada treba pustiti kolege seizmologe da odrade svoj posao i analiziraju glavni potres i sve naknadne potrese.

Dakle nitko, ponavljam, baš nitko ne može još sa sigurnošću reći koliko se točno energije oslobodilo, koja je precizna lokacija potresa, na kojem se rasjedu dogodio itd. Kompjutorski algoritmi i početne analize pomogli su odrediti da se radi o plićem potresu ispod Medvednice (prema prvim procjenama, na dubini od oko 10 km, no pojasnit ću kasnije zbog čega to još nije pouzdano), međutim odmah sada treba reći da će analize trajati danima i mjesecima. Kolege u Seizmološkoj službi, kao i akademsko osoblje na Geofizičkom odsjeku PMF-a, sada imaju pune ruke posla i treba im dati vremena za analizu.

Ovaj potres nije iznenađenje, niti je iznenađenje to što se dogodio u neposrednoj blizini grada Zagreba te da je uzrokovao materijalnu štetu u samom gradu, a vjerojatno i široj okolici, što će se uskoro utvrditi. Mogu samo reći da je sreća u nesreći to da se radilo o relativno umjerenom potresu.

Prema prvim analizama, magnituda momenta potresa koja se u modernoj seizmologiji određuje na osnovi energije što se oslobodila u žarištu (hipocentru) potresa bila je 5.4. Da se nekim slučajem radilo o nešto većem potresu, recimo magnitude 5.7, kao što je to jučer bio slučaj na granici Grčke i Albanije, ili potresu magnitude preko 6.0, radilo bi se o energiji koja je desetak puta veća od ovoga (razlika od 1.0 u ovom načinu mjerenja znači razliku od 10 puta u energiji jer se radi o logaritamskoj skali). Zato, treba reći da je moglo biti i dosta gore, ali na sreću nije.

Jedna od prvih stvari koju sada treba napraviti je izaći na teren i pokušati naći trag rasjeda na kojem se potres dogodio na samoj površini Zemlje.

Kod plitkih potresa, kao što je to bio ovaj, trebala bi se moći vidjeti rasjedna linija (na presjeku između rasjedne plohe i površine Zemlje), po kojoj su se dva bloka zemlje pokrenula jedan u odnosu na drugi i time uzrokovala potres. Kad je potres dublji, smicanje duž plohe ne dosegne površinu Zemlje, međutim kod plićeg žarišta i kod potresa ove veličine rasjedna linija trebala bi se jasno vidjeti. To će pomoći u određivanju samog fizikalnog mehanizma potresa jer su matematička rješenja - zbog same prirode smicanja i sila u žarištu potresa – dvoznačna (drugim riječima, dobiju se iz analize seizmograma dvije plohe koje su okomite jedna na drugu).

Manifestacija rasjeda na površini Zemlje trebala bi ponuditi jednoznačno (fizikalno) rješenje i reći nam puno toga o samoj orijentaciji rasjedne plohe, načinu na koji su se dva bloka pomakla, u kojem smjeru se oslobodilo najviše energije, i prema tome, koje lokacije su možda najviše stradale.

Treba isto tako odmah pojasniti da materijalna šteta ne ovisi samo o tome u kojem smjeru se oslobodilo najviše energije i koliko je lokacija udaljena od samog žarišta potresa, nego ovisi i o vrsti tla na kojem je sagrađena zgrada te kuća, cesta, most… Ono što je svakako najteže je imati detaljnu mapu podzemlja kroz koje se šire valovi potresa.

O strukturi Zemlje ovisi koliko će od početne energije koja se oslobodila u žarištu doći do pojedine lokacije na površini Zemlje. Moje kolege seizmolozi imaju ne samo solidne informacije o tome, nego i znanja i mogućnosti da to u narednim satima i danima odrede, i zato se treba strpjeti.

Ono što sve najviše zanima je to što činiti sada i što očekivati u sljedećim danima. Za sada bih samo potvrdio ono što je Seizmološka služba već objavila ili će objaviti. Nitko sa sigurnošću ne može znati ni predvidjeti potrese, ali iz prijašnjih primjera i iskustva znamo da sada predstoji period 'zacjeljivanja' rasjeda na kojem se potres dogodio, što znači da nas očekuje pojačana seizmička aktivnost i velik broj umjerenih i slabih potresa.

  • +11
  • +8

Zagreb: Čišćenje Ilice nakon jutrošnjeg potresa

Izvor: Pixsell / Autor: Josip Regovic/PIXSELL

Iz raspodjele lokacija tih manjih potresa naknadno će se moći utvrditi opseg rasjedne zone koja se aktivirala, radi li se o novom rasjedu koji još nismo poznavali ili o poznatom rasjedu itd. Dakle ti naknadni potresi su nešto normalno, nešto na što je stanovništvo, recimo Kalifornije ili Japana, naviklo i sigurno svima zbog toga u ovoj situaciji ne treba dodatne panike.

Međutim trebat će dobro identificirati štetu i odrediti može li se u oštećenoj kući ili zgradi nastaviti živjeti. Treba dobro provjeriti i pozatvarati sve instalacije. Ako osjetite potres, nemojte bježati izvan zgrade ili kuće dok se trese – umjesto toga potražite zaštitu i pokrijte glavu – to može biti i ispod stola, a sad je dobar trenutak da razmislite gdje je najsigurnije', savjetuje Tkalčić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!