VJETROVITA BUDUĆNOST

U svijetu će jačati uragani, a kod nas jugo

Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Uragan Irene koji je tijekom ovog vikenda poharao istočne obale SAD-a, odnio najmanje 11 života te porušio brojne kuće i uzrokovao štete od desetak milijardi dolara, tek je upozorenje na ono što nas čeka u toplijoj budućnosti, upozoravaju stručnjaci

Iako je udarivši u kopno očekivano oslabio i pretvorio se u tropsku oluju jer je izgubio kontakt s toplom morskom površinom iz koje crpi snagu, sve je iznenadila njegova trajnost i neuobičajeno dugo putovanje na sjever, sve do kanadskih obala. Ovakvo ponašanje Irene mnogi stručnjaci pripisuju klimatskim promjenama.

Utjecaj globalnog zagrijavanja na uragane istražuje se već godinama. Nove studije pokazale su da povećanje temperatura površinskih dijelova oceana za oko 0,5 stupnjeva Celzija u proteklih 30 godina nije značajno pridonijelo povećanju broja uragana (godišnje se stvara oko 90 tropskih ciklona), ali jest njihovoj snazi. Atmosferski znanstvenik iz Colorada James Elsner ističe da 'najsnažnije oluje postaju sve snažnije'.

Uragani su poput toplinskih strojeva. Što je toplina oceana veća, to je veća energija koja pokreće vjetrove, a time i njihovo trajanje. Prema studiji koju je 2008. u uglednom časopisu Nature predstavio Elsner, u posljednje je vrijeme zabilježen postojan trend porasta maksimalnih brzina vjetrova. Podaci pokazuju da su one kod 10 najjačih uragana narasle za oko 23 kilometra na sat po stupnju Celzija, što je povećanje za gotovo cijelu kategoriju na tzv. Saffir-Simpsonovoj skali intenziteta uragana. Neki znanstvenici čak vjeruju da će ovoj skali uskoro morati dodati novu, šestu kategoriju u koju će spadati vjetrovi brži od 250 km/h jer sadašnja peta kategorija nema gornju granicu, a takvih je vjetrova sve više (Katrina je 2005. na vrhuncu dosegnula brzine od oko 280 km/h, a Allen 1980. čak je prešao 300 km/h).

Što pokreće uragane?

Hrvatski oceanograf s Instituta za geofiziku u Zagrebu dr. Mirko Orlić kaže da uragani u području Atlantika nastaju iz početnih poremećaja koji putuju od Afrike prema zapadu. 'Početni se poremećaj pojačava zbog dizanja toplog i vlažnog zraka te zbog kondenzacije i oslobađanja latentne topline', rekao je za tportal dr. Orlić.

'Nekoliko je sastojaka potrebno za pojavu uragana: topla površina mora (barem 26 stupnjeva Celzija na velikoj površini i do dubine od 50 m), rotacija Zemlje, vertikalna uniformnost vjetra, nestabilnost atmosfere i velika vlažnost zraka. Uragani putuju prema zapadu, prvenstveno zbog utjecaja prosječnog vjetra, te uz obalu skreću prema sjeveru. Nailaskom na obalu slabe zbog izostanka vlažnog zraka i povećanja trenja.'

Elsner smatra da će sa zagrijavanjem mora ojačati samo najsnažniji uragani. 'Većina oluja slabi kada prolazi blizu obala. Samo najsnažnije oluje u povoljnom termodinamičkom okruženju mogu ojačati zahvaljujući toplim vodama oceana', rekao je Elsner. Ovu ideju potvrđuju i teorijski modeli.

Više razine mora znače i veća razaranja

Stručnjaci ističu da razorna moć uragana neće porasti samo zbog povećanja njihovih brzina, već i zbog podizanja razina mora.

Premda se svi znanstvenici ne slažu oko pitanja što točno izaziva klimatske promjene – ljudsko djelovanje, prirodni ciklusi ili oboje zajedno, svi su suglasni da razine mora rastu. Objašnjenje je jednostavno: više temperature uzrokuju otapanje ledenjaka i povećanje zapremine vodene mase širenjem. Promatranja su pokazala da razine oceana rastu oko tri milimetra godišnje te da se ovaj porast s vremenom sve više ubrzava. Model koji je napravila Vivien Gornitz iz NASA-inog Instituta za svemirska istraživanja Goddard predviđa da bi razine mora oko New Yorka do 2050. mogle narasti za gotovo pola metra odnosno za 90-ak cm do 2080. Problem je u tome što uragane uobičajeno prate poplave i veliki plimni valovi, visoki i do 10 metara.

'S porastom normalnih razina mora narast će i visina vode za vrijeme uragana, što će uzrokovati još ozbiljnije poplave', upozorio je Tony Barnston iz International Research Institute for Climate and Society.

Dr. Orlić kaže da je uzdizanje razina mora povezano s djelovanjem niskog tlaka zraka i konvergirajućih vjetrova na morsku površinu, te da mu razmjeri ovise o snazi uragana – u slučaju New Orleansa plimni je val na nekim mjestima bio visok devet metara.

'Može se dogoditi da uragan uzrokuje ne samo porast morske razine nego i jaku oborinu nad obližnjim kopnom te da uzdizanje morske razine oteža otjecanje oborinskih voda. Tada poplavljivanje priobalja može biti posljedica dva procesa, oba povezana s uraganom', rekao je dr. Orlić.

Znanstvenici predlažu da se gradovi uz Atlantik i golfsku struju bolje pripreme za obranu od snažnih oluja. Primjerice, Barnston smatra da bi trebalo obeshrabriti gradnju naselja u priobalnim područjima čija je nadmorska visina manja od 1,8 metara.

Kod nas će oslabjeti bure, a osnažiti jugo

lh3.ggpht.com

lh3.ggpht.com

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Pijavica na Jadranu

Dr. Orlić kaže da će se posljedice globalnog zagrijavanja osjetiti i u mediteranskim zemljama, no ističe da je pitanje mogućnosti stvaranja uragana u Sredozemlju kontroverzno.

'Ponekad se u tom području javljaju poremećaji koji su, premda slabiji nego na otvorenom oceanu, slične strukture te imaju oko i prsten, ali istraživači se ne slažu mogu li se takvi poremećaji nazvati uraganima', rekao je dr. Orlić.

'U Sredozemlju i u Jadranu češća je pojava pijavica, koje su znatno manjih dimenzija i mnogo kraće traju od uragana, ali inače imaju dinamičke sličnosti s uraganima i mogu uzrokovati jaki vjetar. Tako je, primjerice, pijavica koja se 1972. godine pojavila ispred Jelse podignula gliser težak 600 kg na visinu od 15 m.'

Računalni modeli pokazuju da bi se u našim krajevima mogli značajno pojačati udari juga.

'Zbog globalnog zatopljenja, ne samo površine mora nego i kopna, modeli za naše krajeve predviđaju da će se smanjiti broj epizoda bure, njihovo trajanje i jačina. Smanjiti će se i broj epizoda juga, međutim, njihovo trajanje i jačina će se povećati. To se može povezati s pomakom ciklonalne aktivnosti prema sjeveru, što znači da bi ciklona u hladnom dijelu godine nad Jadranom bilo više nego do sada, a u toplom manje nego do sada', objasnio je dr. Orlić.

Poznato je da jugo u Hrvatskoj zna izazvati velike poplave i štete u priobalnim područjima. Godine 2008. nezapamćeno nevrijeme i olujno jugo poplavilo je više gradova. Među ostalima pod vodom je bio i dio središta Rijeke, područje oko glavne gradske tržnice.

Snažan vjetar podizao je valove visoke oko dva metra, a razina mora uz obalu bila je znatno viša od uobičajene pa su poplavljeni gatovi u putničkoj luci i nekoliko ulica.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi