Stručnjaci i europski dužnosnici upozoravaju da ova ranjivost više nije hipotetska, osobito nakon što je američka vlada blokirala e-mail pristup tužitelju Međunarodnog kaznenog suda. U Briselu i glavnim gradovima EU-a raste zabrinutost zbog mogućnosti da bi Trump, ili bilo koji američki predsjednik, mogao koristiti tehnološku dominaciju kao sredstvo političkog pritiska.

Kao odgovor, pokrenuta je inicijativa EuroStack, ambiciozan plan vrijedan 300 milijardi eura za razvoj europske digitalne infrastrukture i smanjenje ovisnosti o američkoj tehnologiji. U međuvremenu, Europska komisija i članice raspravljaju o novim pravilima za certifikaciju clouda koja bi ograničila doseg američkih zakona nad europskim podacima – no transatlantski diplomatski pritisci već su usporili te pokušaje.

Potpuna ovisnost Europe o SAD-u kad je riječ o cloudu

Kako američka administracija podiže uloge u geopolitičkom pokeru koji je započeo Trumpovim trgovinskim ratom, sve je jasnije da je višegodišnje oslanjanje na šačicu američkih tehnoloških divova Washingtonu osiguralo dominantnu poziciju. Najslabija točka? Gotovo potpuna ovisnost Europe o američkim pružateljima usluga u oblaku (cloudu).

Računalstvo u oblaku danas je žila kucavica interneta – pokreće sve, od e-pošte i videa do industrijske obrade podataka i vladinih komunikacija. Samo tri američke megatvrtke – Amazon, Microsoft i Google – drže više od dvije trećine europskog tržišta, što znači da se digitalna infrastruktura kontinenta nalazi u rukama kompanija koje održavaju bliske odnose s američkim predsjednikom, ne bi li izbjegle regulatorne udare i kazne.

Europski zagovornici digitalnog suvereniteta već dugo upozoravaju da ovakva ovisnost omogućuje američkim agencijama pristup osjetljivim podacima Europljana – neovisno o tome gdje su pohranjeni – zahvaljujući američkom zakonodavstvu, piše Politico.

No, u političkom trenutku u kojem američki predsjednik mijenja zakone preko noći, a glavnom tužitelju Međunarodnog kaznenog suda ukinut je pristup Microsoftovom e-mailu nakon što ga je Washington sankcionirao zbog izdavanja naloga za uhićenje izraelskih dužnosnika, sve su veći strahovi da bi SAD mogao instrumentalizirati tehnološku nadmoć kao sredstvo političkog pritiska.

'Trump iskreno prezire Europu. Smatra da je cijeli EU stvoren da bi prevario Ameriku', rekao je Zach Meyers, direktor istraživanja u CERRE-u, briselskom think tanku za regulaciju. 'Zamisliti da bi mogao narediti isključivanje interneta ili poduzeti nešto što bi ozbiljno naštetilo europskim ekonomskim interesima više nije nemoguće kao što se činilo prije šest mjeseci.'

Alexander Windbichler, direktor austrijskog pružatelja usluga u oblaku Anexia, kaže da žali što 'IT-jevci' poput njega ranije nisu glasnije upozoravali na 'nezdravu ovisnost', smatrajući da je europska industrija predugo izbjegavala politiku i lobiranje u korist tehničke konkurentnosti.

Bi li Trump stvarno isključio usluge u oblaku u Europi? 'Ne znam. Ali nisam ni očekivao da će SAD prijetiti da će oteti Grenland', rekao je Windbichler. 'To je luđe od isključenja usluga u oblaku.'

Kako je 'što ako' postalo stvarnost

Upozorenja su počela već nekoliko mjeseci nakon što se Trump vratio u Bijelu kuću.

'Više nije razumno pretpostavljati da se možemo potpuno osloniti na našeg američkog partnera. Postoji ozbiljan rizik da SAD koristi sve naše podatke ili da infrastruktura postane nedostupna', rekao je europarlamentarac Matthias Ecke, njemački socijaldemokrat, na događanju u ožujku. 'Rizik od isključenja je nova paradigma', izjavio je Benjamin Revcolevschi, čelnik francuske kompanije OVHcloud. 'Cloud je poput slavine. A što ako netko odluči zatvoriti tu slavinu?'

Isključenje bi u praksi značilo da američka administracija naredi pružateljima cloud usluga da prekinu poslovanje u Europi. Računalstvo u oblaku temelji se na udaljenom pristupu skladištu podataka i procesorskoj snazi putem globalne mreže podatkovnih centara.

I dok se potpuni prekid i dalje smatra krajnje ekstremnim scenarijem, američki tehnološki divovi više ga ne odbacuju kao mogućnost.

Microsoft je u travnju najavio kako će u ugovore s europskim vladama dodati obvezujuće klauzule kojima jamči nastavak usluga te će se pravno boriti protiv eventualnih naloga za suspenziju. Predsjednik tvrtke Brad Smith ustvrdio je da je rizik 'iznimno nizak', ali je priznao da je 'zabrinutost stvarna diljem Europe'. Ovaj mjesec najavili su i niz novih funkcionalnosti kako bi smirili europske partnere.

Amazon je, pak, predstavio novu upravljačku strukturu za svoj tzv. „suvereni cloud“ u Europi, kojom želi zajamčiti neovisnost i kontinuitet poslovanja. Kompanija je, prema pisanju medija, obučavala zaposlenike kako da odgovore na pitanja klijenata o potencijalnim međunarodnim zabranama: „U teorijskom slučaju da dođe do takvih sankcija, Amazonova cloud jedinica učinit će sve što je praktično moguće da osigura kontinuitet usluge.“

Koliko moći imaju američke tvrtke da se odupru?

Više stručnjaka postavlja pitanje koliko američke kompanije uopće mogu pružiti otpor predsjedničkim naredbama. 'Ako politički odnos postane neprijateljski, koliko je realno očekivati da će ijedna tvrtka, ma koliko imale dobre namjere, moći osporiti predsjednika?' pita se Cristina Caffarra, ekonomistica za tehnologiju i tržišno natjecanje te počasna profesorica na University College London.

Informacija da je u svibnju glavnom tužitelju Međunarodnog kaznenog suda Karimou Khanu prekinut pristup e-mailu koji je hostirao Microsoft, nakon što su SAD uvele sankcije zbog naloga za uhićenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, dodatno je uznemirila europske institucije. Microsoft je odbio komentirati svoju konkretnu ulogu, poručivši tek kako 'ni u jednom trenutku nije prestao pružati usluge ICC-u'.

'Naravno da američke kompanije moraju poštovati američke zakone', napisala je finska eurozastupnica iz redova pučana Aura Salla, bivša vodeća lobistica Mete u Briselu. 'No za Europljane to znači da ne možemo vjerovati u pouzdanost i sigurnost američkih operativnih sustava.'

Plan B: 300 milijardi eura za europski cloud

U političkom i industrijskom prostoru raste poziv za stvaranjem prave europske tehnološke alternative. 'Imate osjećaj da ste udaljeni samo jednu izvršnu uredbu od gubitka pristupa ključnim tehnologijama i infrastrukturi', upozorava Francesca Bria, profesorica inovacija na UCL-u. „'ostalo je očito da Europa ne smije ovisiti ni o jednoj vanjskoj sili koja ima moć da povuče utičnicu.'

No, izlazak iz američke tehnološke ovisnosti neće biti ni lak ni jeftin. 'Kad pogledate cloud, umjetnu inteligenciju, podatkovne centre – nažalost, jednostavno nema dovoljno alternativa američkoj digitalnoj industriji', rekao je bivši njemački ministar financija Jörg Kukies u travnju, pozvavši EU da bude oprezan s trgovinskim protumjerama prema Trumpu.

Jedna od inicijativa koja dobiva zamah jest 'EuroStack' – industrijska strategija vrijedna 300 milijardi eura koju su razvili tehnološki stručnjaci i ekonomisti uz podršku europske industrije. Cilj je osigurati europsku samodostatnost u digitalnoj infrastrukturi, uključujući i softver.

Pokret se zalaže za tri glavna cilja: 'Kupuj europsko', 'Prodaj europsko' i 'Financiraj europsko'. Od donositelja odluka traže davanje prednosti europskim tvrtkama u javnoj nabavi, uvođenje kvota i pokretanje fonda za podršku domaćem tech sektoru. 'Ovo nije ništa neuobičajeno – upravo su ovakve industrijske politike desetljećima korištene u SAD-u, a veliki javni ugovori omogućili su rast današnjih tehnoloških giganata', pišu organizatori.

Ipak, skeptici poput Meyersa iz CERRE-a upozoravaju: 'Traže jako puno novca. Stotine milijardi. Ideja da će se to čudo samo od sebe ostvariti je prilično bajkovita.' Američki trgovinski lobi Chamber of Progress tvrdi da bi ukupni troškovi mogli premašiti pet bilijuna eura.

Nekoliko europskih zemalja i zastupnika u Europskom parlamentu već je javno podržalo EuroStack, a inicijativa je spomenuta i u nedavnom koalicijskom sporazumu u Njemačkoj.

Nova pravila

U Briselu se već mjesecima razvija regulatorna inicijativa koja bi mogla ograničiti Trumpov budući utjecaj – riječ je o uvođenju oznake kibernetičke sigurnosti za cloud rješenja koja koriste europske tvrtke i javne uprave. Oznaka bi mogla uključivati certifikat najviše razine koji jamči imunitet na strane zakone.

No, upravo zbog njezinog geopolitičkog potencijala, prijedlog je u zastoju – države članice podijeljene su oko toga koliko su spremne odmaknuti se od američke tehnologije i riskirati napetosti u transatlantskim odnosima.

Zahvaljujući zahtjevu za pristup informacijama koji je Politico podnio u listopadu, otkrivena je komunikacija američkog State Departmenta s Europskom komisijom još od rujna 2023., u pokušaju lobiranja protiv te oznake. Komisija je odbila objaviti sadržaj dokumenata, navodeći da bi to 'narušilo međusobno povjerenje EU-a i SAD-a i ugrozilo njihove odnose'.

Francuska se jasno izjasnila u korist oznake kojom bi se europski podaci stavili izvan dosega američkih zakona, uključujući Cloud Act. 'Geopolitičke napetosti nas više nego ikada tjeraju da preispitamo suverenitet naših podataka, a time i njihovo pohranjivanje', izjavila je francuska ministrica za digitalne poslove Clara Chappaz.

Nizozemska, koja se tradicionalno oslanja na američke tech kompanije, bila je ključni protivnik ideje, no u svjetlu aktualnih transatlantskih previranja, i njezin stav slabi. Kako prva europska povjerenica za tehnološki suverenitet preuzima inicijativu, raste pritisak da se odlučno podrži europska tehnologija i zauzme stav prema Washingtonu. 'Europa je slijepo vjerovala da će SAD uvijek biti tu – i uvijek na našoj strani', zaključuje profesorica Bria. 'Situacija sada izgleda sasvim drugačije.'