Trenutačno se procjenjuje da je 3I/Atlas širok između 10 i 20 kilometara, što bi ga učinilo najvećim dosad zabilježenim međuzvjezdanim objektom.

Uzbuđeni astronomi i dalje popravljaju svoje izračune, no čini se da 3I/Atlas putuje brzinom od 60 kilometara u sekundi, što znači da nije vezan za orbitu Sunca, za razliku od objekata koji ostanu u Sunčevu sustavu. Njegova putanja ukazuje i na to da 'ne kruži oko naše zvijezde, već dolazi iz međuzvjezdanog prostora te se tamo i vraća'.

Do sada su samo dva međuzvjezdana objekta ušla u Sunčev sustav, no 3I/ATLAS kreće se izrazito strmom orbitom, što sugerira da potječe iz tzv. debele ploče Mliječne staze – područja nastanjenog drevnim zvijezdama koje kruže iznad i ispod galaktičke ravnine u kojoj se nalazi većina njih.

Astronom Sveučilišta u Oxfordu Matthew Hopkins za Sky News objašnjava:

'Svi kometi koji nisu međuzvjezdani, poput Halleyjevog, nastali su kad u Sunčev sustav, prije otprilike 4,5 milijardi godina. Međutim međuzvjezdani posjetitelji mogu biti znatno stariji, a naša analiza upućuje na to da je 3I/ATLAS vrlo vjerojatno najstariji komet koji smo ikada vidjeli.'

Prema procjenama, ovaj ledeni putnik mogao bi biti čak tri milijarde godina stariji od Sunčeva sustava.

'Oumuamua i 2I/Borisov

Ovo je tek treći put da je čovječanstvo detektiralo objekt koji je ušao u Sunčev sustav.

Prvi, 'Oumuamua, otkriven je 2017. godine te je bio toliko neobičan da je uvjerio najmanje jednog znanstvenika kako je riječ o izvanzemaljskom plovilu, što je opovrgnuto daljnjim istraživanjima. Drugi međuzvjezdani posjetitelj bio je 2I/Borisov iz 2019. godine.

'Malo se detalja zna o tajanstvenom kometu'

'Komet 3I/ATLAS još je daleko, na udaljenosti preko pola milijarde kilometara. Kad bude najbliže Suncu, proći će između staze Zemlje i staze Marsa, ali će Zemlja biti na drugoj strani. Kad bude najbliže Zemlji u prosincu, komet će biti udaljen 270 milijuna kilometara. To je jako daleko. Sve ovisi o tome koliko će led koji komet sadrži sublimirati da bismo prikupili podatke o njegovim spojevima. Naravno, astronome veseli što mogu pratiti taj objekt', rekao je za Jutarnji list Ante Radonić, poznati popularizator astronomije i svemirskih letova.

'Još ništa ne znamo o karakteristikama tog kometa, ali znamo da mu je putanja hiperbolična. Mogao bi imati promjer 15 kilometara ili još veći. Doletio je velikom brzinom i tako će otići iz Sunčeva sustava pa je pitanje koliko ćemo uspjeti saznati o njemu. Ne znamo odakle je došao ni iz kojeg je sustava, no ovakvi su objekti dragocjeni kako bismo saznali kakvi spojevi postoje u nekim drugim sustavima koje mi ne možemo tako lako spoznati. Vjerojatno ima puno ovakvih objekata, ali ih je teško otkriti jer projure. No vjerujem da će Opservatorij Vera Rubin svake godine otkriti seriju takvih objekata', naglasio je Radonić.

Procjenjuje se da u svakom trenutku kroz Sunčev sustav prolazi čak 10 tisuća međuzvjezdanih objekata, iako je većina manja od novootkrivenog objekta. Pokaže li se to točnim, novootvoreni opservatorij Vera C. Rubin u Čileu uskoro bi mogao svaki mjesec pronalaziti nove međuzvjezdane posjetitelje.

Prvi susret s neistraženim dijelom galaksije

Komet je prvi put zabilježen pomoću teleskopa ATLAS u Čileu 1. srpnja , kada je bio udaljen oko 670 milijuna kilometara od Sunca. Za usporedbu, Zemlja je od Sunca udaljena 149 milijuna kilometara.

Profesor Chris Lintott, koautor studije, ističe: 'Ovo je objekt iz dijela galaksije koji nikada ranije nismo mogli proučavati izbliza. Vjerujemo da postoji dvotrećinska vjerojatnost da je ovaj komet stariji od Sunčeva sustava i da već milijardama godina luta međuzvjezdanim prostorom.'

Kako se 3I/ATLAS bude približavao Suncu, njegova će se površina zagrijavati, a isparavanje plinova i prašine stvorit će 'blistav rep' koji komete čini prepoznatljivima.

Astronomi predviđaju da bi ovaj iznimni posjetitelj mogao biti vidljiv i javnosti kroz teleskope srednje veličine krajem ove i početkom 2026. godine. To bi mogao biti rijedak i spektakularan prizor za sve zaljubljenike u noćno nebo.