Najviši rukovoditelji studija Wargaming i Lesta Games, tvoraca popularne igre World of Tanks, mogli bi se uskoro suočiti sa zapljenom svojih udjela u kompanijama od strane ruske vlade, izvještavaju ruski mediji RIA i RBC. Wargaming razvija međunarodnu verziju igre, dok se Lesta Games bavi njezinom ruskom inačicom.

Malik Khatažajev, čelnik Lesta Gamesa, i Viktor Kisly, izvršni direktor Wargaminga, navodno su pod istragom zbog 'ekstremističkih aktivnosti', prema tvrdnjama Ureda ruskog glavnog tužitelja - institucije ekvivalentne američkom Ministarstvu pravosuđa. Tužitelj planira zaplijeniti sve njihove vlasničke udjele u kompanijama.

Wargaming se oglasio putem priopćenja za Engadget, istaknuvši: 'Wargaming je prije tri godine strateški napustio tržišta Rusije i Bjelorusije. Kompanija je poslovanje u tim državama predala lokalnom menadžmentu bez naknade, bez dugova i bez novčanih obveza, bez ikakve namjere da ih ponovno preuzme. Wargaming više nema nikakve imovine ni poslovne interese u Rusiji i Bjelorusiji.'

Razvoj igre World of Tanks razdvojen je 2022. godine, kada je Wargaming zatvorio urede u Rusiji i Bjelorusiji te razvoj ruske verzije igre predao tvrtki Lesta Games. Te iste godine Rusija je započela invaziju na Ukrajinu, a 2023. Wargaming je unutar igre proveo humanitarnu kampanju za prikupljanje sredstava za medicinsku pomoć Ukrajini. Ruske vlasti tu su akciju protumačile kao proturusku i 'ekstremističku'.

Na meti je i Lesta Games, ali zašto?

Zašto se i Lesta Games našla pod istragom nije sasvim jasno, s obzirom na to da je tvrtka nastavila djelovati unutar pravnog okvira Ruske Federacije i formalno nema veze s proukrajinskim aktivnostima Wargaminga. Ipak, kao kompanija koja djeluje unutar ruske jurisdikcije, potpada pod nadležnost Ureda glavnog tužitelja.

Lesta Games se oglasila putem svojeg službenog Telegram kanala, navodeći: 'Kompanija posluje u potpunom skladu sa zakonodavstvom Ruske Federacije i Republike Bjelorusije, tako da nemamo razloga za zabrinutost niti za skrivanje bilo kakvih informacija. Nismo prekršili nijedan zakon i nemamo se čega bojati.'

Politički razlozi

Slučaj potencijalne zapljene udjela u kompanijama Wargaming i Lesta Games ne može se promatrati izolirano od šire političke i geopolitičke klime koja trenutno vlada u Rusiji, osobito nakon početka invazije na Ukrajinu 2022. godine. Ruske vlasti posljednjih godina intenzivirale su nadzor i represivne mjere nad domaćim i stranim subjektima koji se percipiraju kao neprijateljski nastrojeni prema državnim interesima, čak i ako se ti 'neprijateljski' stavovi odnose na humanitarnu pomoć Ukrajini.

Od početka rata, Kremlj je pokrenuo niz zakonskih i izvaninstitucionalnih inicijativa kako bi ugušio bilo kakvu podršku Ukrajini, i u političkom i u kulturnom, pa i u tehnološkom prostoru. Svaka gesta potpore, bez obzira na to dolazi li iz sfere civilnog društva, medija ili – kao u ovom slučaju – industrije videoigara, tumači se kao oblik ekstremizma ili izdaje.

Wargaming, iako je formalno napustio rusko i bjelorusko tržište, ostao je meta zbog svoje javno izražene podrške Ukrajini, uključujući organizaciju humanitarnih kampanja unutar igara. Ta se pomoć sada koristi kao osnova za optužbe ruskog državnog odvjetništva, koje sve više koristi pravne mehanizme za obračun s nepoželjnim akterima, neovisno o njihovoj trenutačnoj fizičkoj ili poslovnoj prisutnosti u zemlji.

Još je nejasnije zašto se i Lesta Games našla na udaru, s obzirom na to da tvrtka formalno posluje u skladu s ruskim zakonodavstvom i ne pokazuje otvoreno proukrajinske stavove. Moguće je da ruske vlasti žele dodatno osigurati kontrolu nad domaćom digitalnom infrastrukturom i komunikacijskim platformama, uključujući igre koje dosežu milijune korisnika, a koje potencijalno mogu predstavljati kanal za protuvladine poruke ili informacije.

Također treba uzeti u obzir sve veću izolaciju ruskog digitalnog sektora od zapada, potaknutu sankcijama, povlačenjem brojnih tehnoloških kompanija iz Rusije i razvojem paralelne digitalne stvarnosti unutar zemlje. U tom kontekstu, svaka povezanost s inozemstvom – čak i bivša ili simbolična – postaje potencijalna meta za represiju, osobito kada se radi o industrijama koje utječu na mlade i kulturu.