Robotičari s teksaškog sveučilišta A&M te iz Centra za pomoć i pretragu uz pomoć robota obradili su više od 120 izvještaja iz cijelog svijeta te otkrili da zemaljski i zračni roboti igraju značajnu ulogu u gotovo svim aspektima upravljanja krizom izazvanom pandemijom Covida-19
Robot ulazi u bolničku sobu kako bi liječnici daljinski izmjerili temperaturu, krvni tlak i zasićenost kisikom pacijenata priključenih na ventilator. Njegov daljnji rođak za to vrijeme prolazi bolničkim hodnicima i dezinficira ih emitirajući ultraljubičastu svjetlost. Onaj nalik pokretnim kolicima raznosi hranu ljudima u karanteni u hotelu na 16 katova. Nebom lete bespilotne letjelice koje nose uzorke u laboratorije i paze šeće li netko ulicama kršeći propise o izolaciji...
vezane vijesti
Ovo su samo neki primjeri korištenja robota u vrijeme pandemije Covida-19, od zdravstvene zaštite u bolnicama i izvan nje, preko automatizacije testiranja, do podrške javnoj sigurnosti i javnim radovima.
Istraživački laboratoriji i startupi stvaraju nove robote, uključujući onog laboranta koji uzima uzorke krvi i bris iz usta. Ovi prototipovi imaju svoju ulogu već sada, a mogli bi promijeniti način na koji ćemo reagirati na buduće katastrofe.
Liječnici i medicinske sestre, članovi obitelji, pa čak i recepcioneri, koriste robote u bolnicama da u stvarnom vremenu komuniciraju s pacijentima sa sigurne udaljenosti. Specijalizirani roboti dezinficiraju sobe i isporučuju obroke, izdaju recepte i u laboratorije dostavljaju uzorke na testiranje.
Izvan bolnica koriste se za raspršivanje dezinficijensa po javnim prostorima. Dronovi snimaju termalne slike kako bi pomogli identificirati zaražene građane. Roboti se čak kreću kroz gomile ljudi, prenoseći poruke javnih službi o virusu i društvenoj distanci.
Na poslu i kod kuće roboti pomažu na iznenađujuće načine. Radnicima koji su danonoćno podizali novu bolnicu u Kini dronovi su pridržavali svjetlo. U Japanu su roboti umjesto studenata primali diplome, na Cipru je viđena bespilotna letjelica koja je umjesto gazde u samoizolaciji šetala njegova psa...
Stečena iskustva naučila su nas tri lekcije. Prva je ta da roboti ne zamjenjuju ljude; oni im pomažu kad nešto ne mogu obaviti ili im jednostavno olakšavaju posao, kad ga imaju previše ili je jednostavno preopasan.
Većina robota koji se koriste u bolnicama za liječenje oboljelih od Covida-19 su teleoperacijski, što zdravstvenim radnicima omogućava da i na daljinu primjenjuju svoju stručnost u liječenju izoliranih pacijenata.
Mali je broj robota sasvim autonoman, poput onih za dekontaminaciju UV zrakama, kolica za raznošenje obroka i recepta. Takvi roboti pomažu postojećem bolničkom osoblju da se nosi s velikim brojem zaraznih pacijenata. Roboti za dekontaminaciju dezinficiraju bolje i brže od ljudskih čistača, dok kolica smanjuju količinu vremena i osobne zaštitne opreme koje sestre i pomoćnici moraju potrošiti na pomoćne zadatke.
Drugo, roboti koji se koriste u hitnim slučajevima već se nalaze u upotrebi. Svako malo pojavi se neki novi prototip, no u slučaju katastrofa liječnici i spasioci imaju premalo vremena da bi se bavili novotarijama. Oni se u tom slučaju pouzdaju u ono što poznaju i imaju na raspolaganju.
Roboti za dekontaminaciju već su bili u svakodnevnoj upotrebi na mnogim lokacijama; sad su samo prilagođeni borbi protiv pandemije. Poljoprivredni dronovi, dizajnirani za prskanje pesticida, prilagođeni su pak za raspršivanje dezinfekcijskih sredstava po prenapučenim gradovima Kine i Indije.
Treća lekcija slijedi iz druge. Prenamjena postojećih robota učinkovitija je od stvaranja specijaliziranih prototipova. Potrebne su godine da bi se napravio novi, specijalizirani model.
Široka upotreba robota snažan je pokazatelj toga da je zdravstvenom sustavu potrebno više tehnološki naprednih pomagača, baš kao što im treba zaštitna oprema ili ventilatori. No dok skladištenje bolničkih potrepština ima smisla, pohranjivanje predmemorije specijaliziranih robota za upotrebu u budućem hitnom slučaju - nema.
Pokazalo se to i prilikom nuklearne katastrofe u Fukushimi. Roboti koje je za hitne slučajeve spremila japanska Agencija za atomsku energiju bili su zastarjeli, a njihovi operateri u mirovini ili bez iskustva. Na kraju su potražili pomoć u komercijalnim robotima; nisu bili specijalizirani za rješavanje radioloških slučajeva, ali su bili dovoljno dobri i jeftini da se iskoriste prilikom sanacije postrojenja.
Iskustva stečena u ovoj pandemiji ubrzat će prilagodbu postojećih robota i izradu novih. Posla će zasigurno biti u automatizaciji rada u laboratoriju i opskrbnim lancima. Ako smo napokon izvukli lekciju, ubuduće će puno više svjetovnih robota biti spremno pomoći zdravstvenim radnicima na prvoj crti obrane od neke nove pandemije, piše magazin Smithsonian.
