Planet ili patuljasti planet? Najudaljeniji svijet Sunčeva sustava po mnogima je nezaslužno izgubio punopravnog planeta, no njegovo ponovno uvođenje moglo bi pokrenuti neugodnu lančanu reakciju
Prošlo je 20 godina otkako je Međunarodna astronomska unija (IAU) Pluton prenamjenila u patuljasti planet, no rasprava o njegovu statusu traje i danas. Odluka iz kolovoza 2006. trebala je riješiti pitanje što se zapravo smatra planetom u Sunčevu sustavu, no otad je postala jednom od najpoznatijih rasprava u astronomiji.
Pitanje Plutonova statusa počelo se ozbiljnije postavljati tijekom 1990-ih nakon otkrića sve većeg broja objekata u Kuiperovu pojasu, daleko iza Neptuna. Ti su objekti imali orbite slične Plutonovoj, što je otvorilo pitanje treba li ih također smatrati planetima. Situacija je kulminirala 2005. otkrićem Erisa, tijela približno veličine Plutona, ali još udaljenijeg od Sunca. Ako je Eris planet, postalo je teško objasniti zašto Pluton jest, a Eris nije.
Astronomi su 2006. na sastanku IAU-a raspravljali o više prijedloga. Neki bi broj planeta povećali čak na 14, no konačna odluka bila je drugačija: Pluton je izgubio status planeta i postao patuljasti planet.
Mnogi se nisu složili
Za dio znanstvene zajednice ta odluka nije bila kraj rasprave. Planetarni astronom Paul Byrne sa Sveučilišta Washington u St. Louisu smatra da je Pluton i dalje planet. Štoviše, prema njegovu shvaćanju, među planete bi trebalo uključiti i druga tijela koja se danas smatraju patuljastim planetima, poput Cerere, Erisa, Makemakea i Haumee.
Byrne smatra da je problem u tome što je rasprava o nazivu zasjenila ono što je zapravo zanimljivo kod Plutona. Kada govori javnosti o planetima, ljudi ga, prema njegovim riječima, često ne pitaju o Plutonovim aktivnim dušikovim ledenjacima ili golemom području u obliku srca, nego žele znati zašto je 'degradiran'. Time se, smatra on, znanstvena komunikacija nepotrebno usmjerava na klasifikaciju umjesto na sam svijet.
Strogi kriteriji i teške odluke
IAU je 2006. postavio tri kriterija za planet. Objekt mora biti dovoljno masivan da ga vlastita gravitacija oblikuje u približno sferičan oblik, mora kružiti oko Sunca i mora 'očistiti' svoju orbitalnu okolinu, odnosno gravitacijski postati dominantno tijelo na području svoje orbite.
Prva dva kriterija uglavnom nisu sporna. Pluton je dovoljno velik da bude sferičan, a nalazi se u orbiti oko Sunca. Problem je treći uvjet. Pluton se nalazi u području Kuiperova pojasa, gdje dijeli orbitalno susjedstvo s brojnim drugim tijelima, pa nije gravitacijski dominantan.
Kritičari smatraju da taj kriterij ima slabosti. Ako prisutnost drugih objekata u orbitalnom području znači da Pluton nije planet, postavlja se pitanje koliko je kriterij univerzalan. U blizini Zemlje također postoje asteroidi, dok Plutonova orbita prelazi preko područja povezanog s Neptunom. Prema Byrneu, definicija se previše usredotočuje na položaj objekta i njegovu sposobnost čišćenja orbite umjesto na njegova fizička svojstva.
On zato predlaže da se više pažnje posveti tome je li tijelo dovoljno veliko da vlastita gravitacija pokrene složene unutarnje i geološke procese. Sferični objekti takve veličine mogu imati atmosferu, vulkanizam, površinske promjene i druge karakteristike koje ih čine geofizički aktivnim svjetovima. Prema tom pristupu, čak bi se neki veliki mjeseci mogli smatrati planetima.
Ako može Pluton, može i...
Poseban problem predstavlja mogućnost da u vanjskom Sunčevu sustavu postoji mnogo više objekata sličnih Plutonu. Neki modeli sugeriraju da bi u udaljenim područjima, poput raspršenog diska i Oortova oblaka, moglo biti stotine još neotkrivenih tijela. Ako astronomi pronađu objekte veličine Marsa ili čak Zemlje koji nisu gravitacijski očistili svoje orbite, postojeća definicija mogla bi se naći pred još većim izazovom.
To bi otvorilo pitanje treba li kriterij 'čišćenja orbite' uopće biti presudan ili bi se planeti trebali definirati prvenstveno prema tome što jesu, a ne prema tome gdje se nalaze, piše Space.
Ipak, povratak Plutona među planete ne bi se trebao temeljiti na nostalgiji ili činjenici da ga je 1930. otkrio američki astronom Clyde Tombaugh. Ako se definicija promijeni, razlog bi morao biti znanstveni i primjenjiv na druge svjetove.
Možda je zato prava rasprava šira od pitanja je li Pluton planet. Kako astronomi otkrivaju sve više različitih svjetova, moguće je da postojeća podjela jednostavno više nije dovoljno dobra. Pluton bi tako mogao ostati patuljasti planet, dobiti status planeta ili postati dio nove kategorije. Bez obzira na naziv, međutim, ostaje isti složen i fascinantan svijet na rubu Sunčeva sustava.