neizvjesna budućnosti

Poplave koje haraju Europom najveće su u posljednjih 500 godina i nimalo nalik onima iz prethodnih stoljeća. Što se to događa, objašnjava profesor Petrić

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 09.08.2020 22:24
  • Objavljeno 09.08.2020 u 22:24
Profesor Hrvoj Petrić jedan je od autora rada o poplavama koji je objavljen u časopisu Nature

Profesor Hrvoj Petrić jedan je od autora rada o poplavama koji je objavljen u časopisu Nature

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Javorović

Zbog klimatskih promjena, povećana opasnost od poplava može se očekivati u velikom dijelu Europe, kaže Hrvoje Petrić, redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rad o poplavama u kojem je sudjelovao s još 41 istraživačem nedavno je objavio i časopis Nature, a kako ističe u razgovoru za tportal, treba imati na umu da će bez učinkovitog upravljanja i prilagodbe, štete od poplava u budućnosti biti mnogo veće

Vodeći svjetski znanstveni časopis Nature nedavno je objavio članak 'Five centuries of human observation reveal Europe’s flood history' u kojem je sudjelovao i dr. sc. Hrvoje Petrić, redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Na članku, objavljenom u časopisu Nature, radilo je čak 42 europskih istraživačica i istraživača iz 32 istraživačke grupe i u njemu su analizirani arhivski izvori o povijesti poplava 103 velike europske rijeke između 1500. i 2016. godine. Pokazalo se da su baš u zadnja tri desetljeća Europu poharale najveće poplave rijeka posljednjih petstotinjak godina. Štoviše, te poplave nisu nimalo nalik onima iz prethodnih stoljeća.

Doprinos profesora Hrvoja Petrića djelomično je baziran na istraživačkim djelatnostima Ekohistorijskog laboratorija Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dio istraživanja koje se odnosi na razdoblje između 16. i 18. stoljeća inspirirano je pak seminarskom nastavom iz ekohistorije.

'Za razliku od drugih kontinenata, u Europi su očuvani različiti povijesni izvori, od ljetopisa i kronika do administrativnih i pravnih spisa, privatne i poslovne korespondencije te novinskih članaka', otkriva Petrić. 'Ovi su izvori prepuni izvještaja o ekstremnim vremenskim prilikama i opasnostima poput poplava.'

Poplavljeno područje Međimurja oko Pušćina

Poplavljeno područje Međimurja oko Pušćina

Izvor: Pixsell / Autor: Vjeran Zganec Rogulja

Istraživači su locirali devet razdoblja intenzivnih poplava koje su zahvatile različite europske regije. Posebno su izražena bila ona od 1560. do 1580. u zapadnoj i srednjoj Europi; od 1760. do 1800. u većem dijelu kontinenta; od 1840. do 1870. u zapadnoj i južnoj Europi, te od 1990. do 2016. u zapadnoj i srednjoj Europi.

'Za suvremenu stvarnost značajni su rezultati dobiveni analizom izvora za najnoviju europsku povijest poplava', objašnjava Petrić. 'Sreća je da o tom razdoblju ima najviše sačuvanih podataka.'

Drave je poplavila i područje Lovrečan Otoka

Drave je poplavila i područje Lovrečan Otoka

Izvor: Pixsell / Autor: Vjeran Zganec Rogulja

Koautori su tako zaključili kako je između 1870. i 2016, poplavama bilo zahvaćeno samo oko 0,03 posto europskog stanovništva. No, istovremeno je prosječni godišnji trošak štete od poplava iznosio 0,8–0,9 posto bruto domaćeg proizvoda.

'Zbog klimatskih promjena, povećana opasnost od poplava može se očekivati u velikom dijelu Europe', kaže Petrić. 'Treba imati na umu da će bez učinkovitog upravljanja i prilagodbe, štete od poplava u budućnosti biti mnogo veće.'

Koautori članka slažu se kako se upravljanje poplavama mora prilagoditi novim stvarnostima jer se u ranijim razdobljima 41 posto srednjoeuropskih poplava događalo ljeti, a danas čak 55 posto.

'Ova je pojava povezana s promjenama količina padalina, isparavanjem i otapanjem snijega te je važan pokazatelj za razlikovanje uloge klimatskih promjena u odnosu na druge faktore poput krčenja šuma i upravljanja rijekama', upozorava Petrić.

Analiza bogate europske povijesne građe o polutisućljetnoj povijesti poplava mogla bi pomoći da se razviju strategije učinkovitijeg upravljanja poplavama u budućnosti.

'Treba imati na umu kako su poplave u velikom dijelu Europe snažnije nego prije, vremenski razmak između njih je promijenjen, a odnos između pojave poplava i temperature zraka preokrenut', kaže Petrić.

Nakon pucanja brane u svibnju 2014. poplavljeni su Gunja, Račinovci, Rajevo Selo...

Nakon pucanja brane u svibnju 2014. poplavljeni su Gunja, Račinovci, Rajevo Selo...

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Davor Javorović

I doista, u prošlosti su se poplave češće događale u hladnim razdobljima, dok je danas globalno zagrijavanje jedan od glavnih pokretača njihovog porasta. To se dobro vidi u poplavama bogatom razdoblju od 1990. do 2016.

Pri pisanju članka autori su, kaže Petrić, imali niz teškoća s pokušajem rekonstrukcije količine padalina jer su njihovi obrasci prostorno promjenjivi pa ih je teže rekonstruirati nego temperature.

'Poplave ne ovise samo o padalinama, već i o načinu korištenju krajolika, od krčenja šuma do gradnje velikih akumulacija, brana, premošćivanja i pojačane urbanizacije, objašnjava Petrić. 'Jedno od ograničenja članka je da nije istražena povijest poplava europskog jugoistoka pa to smatram jednim od budućih izazova.'

Kad poplavi Sava: sela Košutarica i Mlaka odsječeni od svijeta

Kad poplavi Sava: sela Košutarica i Mlaka odsječeni od svijeta

Izvor: Pixsell / Autor: Robert Anić

Pripremajući članak za Nature, Petrić je sudjelovao u raščlambi podataka i izradi zaključaka, a napravio je i opsežnu bazu podataka o poplavama rijeke Drave koja, kao ni za preostale 102 europske rijeke, iz razumljivih razloga nije objavljena u tiskanom obliku. Obradio je poplave Drave od Italije, preko Austrije i Slovenije do Mađarske i Hrvatske.

'Drava je zanimljiva za istraživanje poplava jer, za razliku od većine drugih hrvatskih rijeka, ima snježno-kišni režim, s gotovo obrnutom pojavom velikih i malih voda tijekom godine u odnosu na ostale tekućice te većeg utjecaja snježnice', kaže Petrić.

Nizinske rijeke su dinamične i one milenijima mijenjaju svoj tok. Drava je tako često meandrirala i mijenjala korito rijeke. Do promjena toka dolazilo je poslije velikih poplava, poput one s početka 18. stoljeća kad je trgovište Legrad 'preseljeno' iz Međimurja u Podravinu.

'I stanovnici podravskog sela Drnje osjetili su snagu poplava rijeke Drave pa su se početkom 19. stoljeća morali preseliti na nekoliko sigurnijih lokacija', podsjeća Petrić. 'U jednoj od poplava Drava je doslovno uništila dobar dio sela pa su stanovnici postali svojevrsni ekološki izbjeglice.'

Taj je problem riješen osnivanjem novih sela - Gotalova i Gole, u koja su naseljeni od poplava prognani stanovnici Drnja. Istovremeno je Drnje izgubilo i svoje stanovništvo i centralne pa i školske funkcije dio kojih je preseljen u susjedno selo Peteranec, a od tih se gubitaka selo više nikad nije oporavilo.

Stanovnici sela Srnje bili su 'ekološki izbjeglice' još u 19. stoljeću

Stanovnici sela Srnje bili su 'ekološki izbjeglice' još u 19. stoljeću

Izvor: Pixsell / Autor: Marijan Susenj

Ima toga još: na primjeru nestanka naselja Brod i osnivanja novog naselja Ferdinandovac oko 1844. moguće je pratiti proces uništenja cijelog naselja uslijed niza poplava i preseljenje stanovništva na novu, povišenu i od poplava sigurnu lokaciju.

'Dok su ljudi najviše ovisili o agrarne proizvodnja, bilo je važno prilagoditi se ritmovima poplava koje su se gotovo redovito izmjenjivale svake godine', otkriva Petrić. 'Time je ostvaren oblik suživota čovjeka i rijeke.'

Problemi su nastajali kad bi čovjek izgradio naselja blizu redovitih poplavnih zona ili kad bi intenzitet poplave bio izraženiji. Meandriranje Save i pritoka, kao i česte poplave sprečavale su razvoj naselja u zoni poloja. To se bitno promijenilo otkako je čovjek počeo graditi nasipe.

Jedan od pokazatelja suživota ljudi i Save bio je vidljiv na primjeru iskorištavanja poljoprivrednih površina u poplavnoj zoni u doba uspostave habsburške vlasti krajem 17. stoljeća. Na području slavonske Posavine tada je bilo plavljeno više od trećine oranica, a zbog čestih poplava bila je neupotrebljiva i šestina svih livada.

  • +15
  • +12

Vatrogasci i HGSS pomažu mještanima Jasenovca u obrani od poplava

Izvor: Pixsell / Autor: Robert Anic/PIXSELL

Prirodnu obranu od poplava činila su močvarna područja i polja koja su u vrijeme visokog vodostaja primale višak vode, a u doba suše bila rezervoar vode.

'U drugoj polovici 18. stoljeća započeo je intenzivni proces regulacije Save kojim je dio močvarnih staništa degradiran ili isušen', kaže Petrić. 'Zato su danas, zbog kanaliziranosti Save i smanjenih močvarnih površina, sve češće poplave naselja uz rijeku.'

I najnovije velike poplave Save iz 2014. ukazuju na krhki suživot ljudi i Save, a s klimatskim promjenama budućnost je manje neizvjesna.

'Zbog toga je važno pokušati razumjeti kako se taj suživot mijenjao od vremena kada je utjecaj čovjeka na rijeku postao znatan', zaključuje Petrić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!