NOVO OTKRIĆE

Plinovi koji su uništavali ozon odgovorni su i za globalno zagrijavanje

  • Autor: Miroslav Wranka
  • Zadnja izmjena 22.01.2020 06:49
  • Objavljeno 22.01.2020 u 06:49
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: Science Photo Library / Sciencephoto / Profimedia

Simulacije razina klorofluorougljika u atmosferi otkrile su kako bi ovi staklenički plinovi mogli biti odgovorni za trećinu globalnog zagrijavnaja

Nekad ih je bilo u izobilju - u sprejevima za kosu i onima protiv kukaca, u hladnjacima... Sve dok znanstvenici nisu otkrili kako te tvari buše rupe u sloju ozona u atmosferi Zemlje, što je 1987. godine dovelo do plana kako ih u potpunosti prestati koristiti, što su s vremenom prihvatile sve države svijeta.

Više od tri desetljeća kasnije znanstvenici su otkrili nešto novo. Tvari koje su nagrizale ozon također su i staklenički plinovi, što znači kako doprinose globalnom zagrijavanju tako što zadržavaju toplinu pristiglu od Sunca. Sad znamo i u kojoj su mjeri pridonijele zagrijavanju Arktika, zahvaljujući rezultatima istraživanja objavljenima u časopisu Nature.

izvjesna budućnost

Tehnološki napredak je nazaustavljiv: Evo što će nam se sve dogoditi do 2030. godine

Pogledaj galeriju
9

Između 1995. i 2005. godine plinovi štetni po ozon bili su odgovorni za pola klimatskih promjena na Arktiku i trećinu ukupnog globalnog zagrijavanja.

Ledenjaci se na Arktiku ubrzano se tope već godinama, a taj dio svijeta se brže zagrijava nego drugi. Kad se ledenjaci na samom sjeveru Zemlje razine mora podižu se diljem svijeta, što dovodi do mogućih poplava.

Ti su štetni plinovi, poznati pod nazivom klorofluorougljici, bili predmetom Montrealskog protokola, sporazuma prema kojem su se sve države potpisnice s vremenom obvezale kako će ih u potpunosti izbaciti iz uporabe. Koristilo ih se od 20-tih i 30-tih godina prošlog stoljeća, kao sredstva za hlađenje i gorivo između ostalog.

Što sa hidrofluorougljicima?

Kako bi izmjerili utjecaj klorofluorougljika na klimu, znanstvenici sa Sveučilišta Columbia, švicarskog Instituta za amtosferske i klimatske znanosti te Sveučilišta u Torontu koristili su klimatske modele za više simulacija. U jednoj od njih testirali su što bi se dogodilo kad bi ozon iz stratosfere i klorofluorougljici ostali na razinama iz 1955. godine.

Treba spomenuti kako njihov utjecaj na atmosferu nije ozbiljnije proučavan mimo štetnog djelovanja po ozon, iako je poznato kako mogu zadržati više topline nego ugljik-dioksid.

Znanstvenici pretpostavljaju kako bi smanjenje korištenja klorofluorougljika moglo dovesti do ublažavanja zagrijavanja Arktika i topljenja ledenjaka tijekom nadolazećih desetljeća. Ali, to trebaju tek potvrditi narednim istraživanjima.

No, problem je i to što se klorofluorougljike i dalje koristi. Primjerice, u Kini se muče sa suzbijanjem njihove ilegalne proizvodnje, a tu su i hidrofluorougljici, plinovi koje su proizvođači hladnjaka i klima uređaja počeli koristiti nakon što su klorofluorougljici postali nepoželjni.

Hidrofluorougljici su manje štetni, ali su i dalje učinkovitiji u zarobljavanju topline nego što je to ugljik-dioksid, piše Mashable.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!