HRVATSKI GRILL

Palo 10 rekorda, vjetrovi su iz pakla, a vrhunac tek stiže

Vrućina u Dubrovniku

Vrućina u Dubrovniku

Izvor: Pixsell / Autor: Grgo Jelavic/PIXSELL

Srpanj je bio za stupanj do tri topliji od prosjeka i vrlo sušan, a po svemu sudeći bit će i kolovoz koji je već srušio desetak apsolutnih rekorda, najavljuju meteorolozi

'U kolovozu, na vrhuncu ljeta, događaju se valovi vrućina ne samo ove godine; bilo ih je i prošle. Ove godine izmjereni su apsolutni maksimumi za kolovoz od kada postoje mjerenja u desetak mjesta, u Ogulinu, Pargu, Slunju, Rijeci, Senju, Zavižanu, Kukuljanovu, Zračnim lukama Rijeka i Dubrovnik te u Dubrovniku', rekla je meteorologinja iz Državnog hidrometeorološkog zavoda Nataša Strelec.

I dalje se očekuju visoke temperature; vrhunac vala bit će u četvrtak pa ne bi bilo čudno da padnu još neki rekordi, odnosno apsolutni maksimumi. Prognostički materijal govori da ćemo se od subote napokon vratiti malo više u normalu no i dalje će biti vruće.

'U unutrašnjosti će temperature biti oko 30 stupnjeva, ali će na Jadranu vrućine potrajati i dalje. Tamo će se osvježenje manje osjetiti. Od sredine mjeseca prema njegovu kraju temperature bi mogle biti malo više od prosjeka, ali ne više tako ekstremne', rekla je naša dežurna meteorologinja.

Kolovoz bi također, baš kao i srpanj, mogao biti natprosječno suh. Ponegdje, primjerice u nekim mjestima na području Dalmacije uopće nije bilo oborina, a u cijeloj Hrvatskoj bilježi se manjak.

Usijani vjetrovi ne hlade već griju

Strelec je objasnila i zašto su ove godine noći na Jadranu tako iznimno vruće.

'Temperatura u Dubrovniku jutros je već u pet sati bila 33 stupnja. To nema veze s temperaturom mora već s burom koja se spušta niz planine i donosi usijan zrak iz krša. Zato je temperatura zraka ujutro i poslijepodne ondje ostala ista. Kada puše s mora, zapadnjak ili jugozapadnjak, vjetar hladi. Zato kažemo da je na moru lakše podnijeti visoke temperature. No ovih je dana noću uglavnom puhala bura, a ona brojnim priobalnim gradovima, a osobito osjetljivom dubrovačkom području, ne donosi osvježenje', rekla je Strelec.

Šef Hitne: Ljudi kolabiraju jer se ne drže uputa

Dr. Mladen Hron šef smjene Hitne pomoći u Zagrebu kaže da je broj njihovih intervencija posljednjih dana povećan za 20-ak posto.

'Uglavnom se radi o ljudima koji se ne pridržavaju savjeta da izbjegavaju boravak na otvorenom na Suncu. Ovih dana vrućine su opasne već oko 10 sati ujutro', rekao je dr. Hron.

'Stariji ljudi koji izađu na sunce mogu kolabirati, a ponekad takve stvari znaju i pogubno završiti. Danas nismo imali letalnih ishoda, ali smo imali vrtoglavice i nesvjestice. Posljednjih dana bilo je i pacijenata koji su kolabirali pa smo ih prevezli u bolnice na opservacije i liječenje. Vrućine teško podnose i mala djeca čiji sustav hlađenja organizma slabije radi. Vrućine su opterećenje za kardiovaskularni sustav pa ih teško podnose i srčani bolesnici i dijabetičari. Treba biti jako, jako oprezan, piti dovoljno vode, dvije do dvije i pol litre dnevno i držati se hlada', upozorio je šef smjene Hitne.

Iako mnogi od ljetne žege s razlogom traže utočište u klimatiziranim prostorima, dr. Hren upozorava da treba biti umjeren.

'Ljudi si klimu podese na vrlo niske temperature pa kada izađu na vrućine kolabiraju i zdravi. Bude im i po 15 stupnjeva razlika između temperature u kući i vani. Malo jače mogu podesiti klimu samo ako su sigurni da nikamo neće izlaziti. Važno je također biti odjeven u lagane prirodne tkanine sa što manje sintetike. Oni koji nemaju klimu po danu trebaju zasjeniti prozore roletama, a po noći ih otvoriti da se prostor provjetri i rashladi. No ako su i noći vruće, a klime nema, još uvijek može pomoći ventilator kojeg ne treba usmjeriti izravno u tijelo već tako da stvori lagano strujanje zraka', objasnio je dr. Hron.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!