Punih pedeset godina nakon misije Apolla 11 svjetske nacije kreću u novu eru utrke za Mjesec - Zemljina kozmičkog suputnika.

NASA ulazi u igru programom Artemis u sklopu kojeg planira do 2024. na prašinom prekrivenu površinu spustiti dva astronauta te time omogućiti dugoročnu i održivu američku prisutnost. Ključni element ove misije leži u svemirskoj stanici u orbiti Mjeseca pod imenom Gateway, a koja će služiti kao polazna točka za misije usmjerene na Mjesečevu površinu. Što se operativnog aspekta misije tiče, većini je zadataka cilj spuštanje na Mjesečev južni pol, na kojem se, među ostalim, nalazi velika količina zaleđene vode.

Na ledeni pokrov NASA gleda kao na vrlo važan resurs koji ne samo da će astronautima dati uvjete za preživljavanje, već će omogućiti proizvodnju goriva za sve letjelice koje će se samo privremeno naći na Gatewayu. Voda, podsjetimo, sadrži vodik koji se koristi pri proizvodnji raketnog goriva.

Što je s Europom i Kinom?

ESA, odnosno Europska svemirska agencija izrazila je želju za stvaranjem trajne ljudske nastambe na Mjesecu. Za njezinu će izgradnju trebati nekoliko desetljeća, a bit će smještena na južnom polu Zemljina prirodnog satelita. Dok Europa sanja o naselju na Mjesecu, Kina već šalje robotske istraživače u sklopu kampanje Chang'e. Program nazvan po kineskoj božici je, podsjetimo, već polučio uspjeh. Kina je u Mjesečevu orbitu 2006. i 2010. poslala orbitalne letjelice, dok su na površinu 2013. i početkom ove godine stigli sletači i roveri.

Posljednja u nizu misija pod imenom Chang'e 4 istražila je tajnovitu tamnu stranu Mjeseca. Idućeg desetljeća Kina planira sakupiti uzorke Mjesečeva tla i izgraditi malu robotsku bazu za istraživanje blizu južnog pola. Zahvaljujući njima planira omogućiti istraživanje uz pomoć posade i to već početkom tridesetih godina ovog stoljeća. Dužnosnici kineske svemirske agencije spominjali su i 'Mjesečevu palaču', no čini se da će do njezine izgradnje proći malo više vremena.

Za to vrijeme u Indiji

Indija također ima svoju misiju na Mjesec. Riječ je o projektu pod imenom Chandrayaan-1, u sklopu kojeg je prema Mjesecu poslan orbiter te vozilo napravljeno za udar u površinu koja je 2008. Zemlji poslala dokaze o prisutnosti vode vrlo brzo nakon susreta s kamenitom površinom Zemljina satelita. Chandrayaan-2, koji je Indija lansirala 22. srpnja, pokušat će na površinu spustiti sletač i rover.

Chandrayaan-3, na kojem će možda surađivati i Japan, 2024. će na Mjesec poslati sletač i rover.

Što se Rusije tiče, ona nije putovala na Mjesec još od misije Luna-24 sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, no čini se da uskoro planira napraviti nešto oko toga. Rusi užurbano rade na misiji procjene tamošnjih resursa pod imenom Luna-25, koja će biti lansirana 2022., a trajat će dvije godine, tvrde ruski dužnosnici.

Zanimljiv dio priče je to što su sve navedene NASA-ine misije samo dio ogromne liste planova koji uključuju uređaje za ispitivanje površine, uključujući NASA-inu masivnu raketu Space Launch System.

Privatni sektor

Korporacije također kreću u eksploataciju i istraživanje Mjeseca - NASA surađuje s brojnim privatnim kompanijama kako bi ispunila ambiciozne planove Artemisa, koristeći privatne sletače koji će se spuštati i uzlijetati s Mjesečeve površine. Te letjelice imat će brojne druge mušterije osim NASA-e. Ako sve prođe po planu, na Mjesecu ćemo vidjeti Moon Express, Blue Origin i Astrobiotic.

'Naša vizija je proširiti zemaljsku ekonomsku i društvenu sferu prema Mjesecu', rekao je Alain Berinstain, potpredsjednik Moon Expressa, tijekom prošlogodišnje radionice održane u NASA-inom centru za istraživanje Ames u Kaliforniji. Primjera radi, Astrobioticov sletač Peregrine nosit će 28 komada tereta tijekom svoje prve misije na Mjesec, a koju planira započeti 2021. NASA ih šalje 14, dok ostalih 14 pripadaju privatnim kompanijama, brojnim organizacijama i sveučilišnim skupinama.

Ako cijeloj utrci pribrojimo milijardere poput Elona Muska, raspon planova vrlo elegantno počinje sezati prema zoni znanstvene fantastike. SpaceX, primjerice, gradi svemirski brod za sto putnika pod imenom Starship, a istovremeno priprema raketu Super Heavy koja će prevesti ljude do Marsa, Mjeseca i drugih kozmičkih odredišta.

Amazonov vlasnik Jeff Bezos u drugu ruku tvrdi da će stvoriti uvjete koji će milijunima ljudi omogućiti stanovanje i rad u svemiru. A što je s klijentelom? Starship već ima svojeg prvog putnika - japanskog milijardera koji će u putničko sjedalo sjesti 2023. Blue Origin pak radi na sletaču pod imenom Blue Moon, a koji će u budućim iteracijama imati mjesta za ljudsku posadu.

Kako god okrenuli, vrlo je izvjesno to da su pred nama vrlo uzbudljiva vremena.