Damir Tomičić suosnivač je i direktor tvrtke Axinom Group koja posluje u Sjedinjenim Državama, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Estoniji. Ima više od 17 godina iskustva u IT-poslovanju.

Odlično poznaje Microsoftove poslovne platforme, IT i poslovnu arhitekturu te razvoj poslovanja na međunarodnoj razini. Najviše se bavi implementacijom modernih softverskih tehnologija i koncepata, softverskom arhitekturom i integracijom poslovnih procesa. Savjetuje telekomunikacijske, medijske i internetske tvrtke u Sjedinjenim Državama i Europi.

Microsoftov je regionalni direktor za Njemačku od 2004. godine. Titulu 'Most Valuable Professional' prvi put je dobio 2003., a otad ih je skupio ukupno 12.

Držao je glavno predavanje zajedno sa Steveom Ballmerom dok je ovaj bio na čelu Microsofta, redovno predaje u Europskom parlamentu, a bit će i gost ovogodišnje konferencije 'Mobility Day' što smo iskoristili kao povod za razgovor.

Microsoft prolazi kroz veliku transformaciju. Što smatrate najvažnijim dijelom tog procesa? Koje biste prilike i izazove izdvojili kao najvažnije?

U javnosti popularan naziv 'Novi Microsoft' uistinu je novo lice softverskog giganta iz Redmonda. S imenom Microsoft i danas većina korisnika povezuje uspješne ponude proizvoda Windows i Office. Međutim, realnost je bitno drugačija.

Novi glavni izvršni direktor Microsofta Satya Nadella nije samo fokusirao mobilna i rješenja iz oblaka svojom inicijativom 'Mobile first, cloud first', već se Microsoft otvorio ka suradnji s dugogodišnjim konkurentima poput Salesforcea ili, još iznenađujuće, s ljutim konkurentom iz prošlosti, tvrtkom Oracle, za razliku od dosadašnje strategije tvrtke koja takvu suradnju nije dopuštala.

Nova mantra softverskog giganta još je jednostavnija: 'Productivity first', odnosno obećava najproduktivnija poslovna i kućna aplikacijska rješenja za sve vodeće platforme, a bazirana na Microsoftovim tehnologijama.

U budućnosti korisnici će koristiti Microsoftov oblak za pohranu i sinkronizaciju podataka te Microsoftove aplikacije za obradu i konzumiranje sadržaja, neovisno o korisničkom izboru hardverske i softverske platforme te Microsoftove hardverske inovacije za posve nove korisničke scenarije u budućnosti.

Tu i leži najveći izazov te poteškoća: Microsoft mora uvjeriti ulagače da dosadašnja ovisnost o Windows i Office poslovanju nije neophodna za uspješno poslovanje Microsofta te da će nova rješenja korisnici prihvatiti i da će pružiti veću produktivnost, moderan izgled i korisnički doživljaj.

Jedna od glavnih smjernica transformacije jest veći fokus na mobilno. Microsoft na tom području znatno zaostaje za konkurencijom (Google, Apple). Ima li izgleda za značajno smanjenje jaza u tržišnom udjelu koji trenutno dijeli Windows Phone od Androida i iOS-a? Ili bi trebao odustati od te utrke i preusmjeriti resurse na druga područja?

Novo lice Microsofta ne znači samo fokus na mobilna i rješenja iz oblaka. Također, okončan je dugogodišnji rat s tvrtkama Google i Apple te njihovim konkurentnim proizvodima. Microsoftove aplikacije danas su, djelomično kroz akvizicije uspješnih kompanija, djelomično kroz razvoj vlastitih rješenja, na top-listama najpopularnijih aplikacija za platforme iOS i Android.

Microsoftova je smjernica pružiti korisnicima najproduktivnija rješenja, neovisno o njihovu izboru. Time Windows Phone postaje jedna od mogućih korisničkih platformi na kojoj, naravno, Microsoft obećava posebno kvalitetna rješenja s besprijekornom integracijom, ali istovremeno gubi prethodni položaj vodeće platforme. Isto, korisnici Android i iOS uređaja mogu očekivati jednaku, ako ne i bolju Microsoftovu podršku, adekvatno tržišnom udjelu.

Naravno, od Microsofta možemo očekivati i inovacije, poput uređaja HoloLens, tj. uređaja za tzv. rješenja proširene stvarnosti (augmented reality) koji omogućavaju čitav niz novih korisničkih scenarija. Budućnost će pokazati koji će uređaji postati najtraženiji i dobiti najveći udio na tržištu. Microsoft je danas prihvatio da to ne mora biti rješenje iz vlastite kuće, poput Windows Phonea koji doista nema velike mogućnosti preuzeti vodstvo na tržištu.

Na kojh pet ICT trendova, sadašnjih i prognoziranih za bližu budućnost, Microsoft svakako treba (više) obratiti pozornost?

Microsoft već vodi brigu o mobilnim i rješenjima iz oblaka. Ta dva trenda već danas znatno mijenjaju svjetsko IT-tržište i analitičari očekuju da će se utjecaj, u budućnosti, čak i povećati.

Novi trend koji je vrlo popularan, zbog pozitivnog utjecaja na zdravlje, razvoj je tzv. nosive tehnologije (wereable technology), dakle uređaja koji se mogu nositi na tijelu - poput umreženih pametnih narukvica s čitavim nizom senzora koji mjere otkucaje srca, brzinu hoda i te podatke pohranjuju automatski u bazu podataka u oblaku. Microsoft konkurira vlastitim uređajem Microsoft Band protiv čitavog niza ponuda, poput narukvica Jawbone, Garmin i Fitbit. I, naravno, Apple Watcha.

Svi skupljeni podaci pohranjuju se i stvaraju se nevjerojatno velike baze korisnih podataka. Novi trend se, stoga, zove 'Big Data' i omogućuje korištenje tih podataka za čitav niz korisničkih scenarija iz oblaka. Hoću li u budućnosti znati gdje je najpovoljnije kupiti gorivo u pojedinom trenutku, kojim putem doći bez gužve i kakva je prognoza lokalnog vremena za moj kvart? Ti odgovori su već danas vrlo jednostavno mogući.

Najveći trend koji očekujemo je umreženje svakodnevnih uređaja u domaćinstvu, prijevoznim sredstvima te u proizvodnji, kroz inačicu Internet of Things (internetske stvari) ili kratko IoT. Čitav niz popratnih trendova, poput 3D tiska ili tzv. 'Maker Community', u kojem entuzijasti stvaraju nove umrežene uređaje, optimiranju postojeće i stvaraju nove korisničke scenarije. Hoće li nam u budućnosti toster poslati mobilnu poruku da je doručak gotov?

Što su najveće prilike, a što najveći izazovi digitalne ekonomije? Kako Hrvatska može najbolje iskoristiti prednosti i odgovoriti na izazove?

Umreženje uređaja, pohrana i obrada podataka u rješenjima iz oblaka te stvaranje čitavog niza novih korisničkih scenarija otvaraju vrata inovaciji. Mi stojimo tek na početku. Još nismo vjerojatno ni svjesni koje mogućnosti nam se pružaju. Više nismo ograničeni na korištenje osobnog računala za pristup internetu i obradu podataka, već možemo s inteligentnim uređajima, poput pametnih telefona, bilo gdje i bilo kad odraditi većinu važnih zadaća.

Na žalost, ta nova rješenja nisu standardizirana, ne koriste jedinstvene protokole komunikacije niti su kompatibilna. Na svakom koraku osnivaju se ekosustavi koji ne dijele sadržaje s drugima što donosi čitav niz pitanja o vlasništvu sadržaja. Pohrana osobnih podataka u oblaku otvara, također, mogućnost nedopuštenog pristupa. Moramo se pozabaviti temama zaštite podataka, digitalnih prava te standardizacije.

Kako zamišljate budućnost medija i multimedijalnih sadržaja online? Kako ćemo, primjerice, monetizirati digitalne medije za generaciju milenijalsa?

Kupovina sadržaja ustupila je mjesto iznajmljivanju sadržaja. Danas nove generacije ne žele 'posjedovati' sadržaje, već žele imati pristup što većoj bazi podataka i putem interneta konzumirati ih po želji. Najbolji primjer je transformacija glazbenog tržišta prema tzv. streaming ponudama gdje se glazbeni sadržaji putem interneta dostavljaju korisnicima za konzumiranje.

Običan korisnik putem pretplate ima pristup preko 30 milijuna glazbenih djela koja su stručnjaci, tzv. kuratori, organizirali u liste adekvatne određenim scenarijima. Ako želite glazbu za opuštanje, za trčanje u parku ili za romantičnu večeru, određena lista već je pripremljena. Naravno, i korisnici mogu stvarati svoje liste i dijeliti ih s drugima, preuzimajući time ulogu kuratora.

Monetariziranje slijedi razvoj masivnog tržišta. Sve što se publicira adresira globalno tržište, ne više samo neposrednu okolinu. Time se otvara mogućnost prosperiranju u novoj tržišnoj ekonomiji koju mnogi zovu shared economy, ekonomijom dijeljenja. Svoje usluge i znanje putem raznih platforma korisnici mogu ponuditi drugima.

Što mislite o inicijativama za stvaranje jedinstvenoga europskog digitalnog tržišta? Kako će se to odraziti na velike tvrtke poput Microsofta, kako na manje, a kako na države poput Hrvatske?

Najbolji je primjer digitalno tržište u SAD. Jedan mali poduzetnik koji počne poslovati u Sjevernoj Karolini vrlo će lako svoje usluge ponuditi korisnicima u New Yorku, San Franciscu i Seattleu te vrlo brzo prosperirati. Jedinstveni jezik, vrlo slični zakoni i jednostavan način marketinga. Te mogućnosti donose i čitav niz ulagača, po nekim statistikama tisuću puta više nego u Europskoj uniji, donosi nam velik niz inovacija i dominaciju sjevernoameričkih ponuda na svjetskom tržištu.

Google i Facebook najbolji su primjeri malih poduzetnika koji su u roku od deset godina zavladali svijetom. Takvih primjera je u Europskoj uniji vrlo malo, a i izuzeci, poput Skypea, u međuvremenu su već pripali sjevernoameričkim korporacijama.

U Europskoj uniji situacija je posve drugačija. Mali poduzetnik u Berlinu neće jednostavno svoju ponudu plasirati u Madridu, Milanu i Stockholmu. Razni jezici, vrlo različiti zakoni i potreba za lokalnim marketingom čine prosperiranje vrlo teškim. Ovo osobito vrijedi za nove članice Europske unije, poput Hrvatske, jer druga tržišta tek moraju razviti pouzdanje u stabilnost, sigurnost i kvalitetu ponude.

Svako olakšanje, primjerice, slični zakoni za zaštitu podataka u raznim državama, dobro će doći poduzetnicima. Velike korporacije, naravno, imaju čitav niz odjela koji se brinu o tome, ali i njihovo poslovanje je nepotrebno komplicirano kroz čitav niz prepreka koje donosi fragmentirano digitalno tržište.